Obvezni vojni rok - nužno zlo ili korisna prigoda za mlade?

Rano ustajanje, tjelovježba, sastavljanje i rastavljanje puške, vježbe pucanja - samo su neke od aktivnosti tijekom služenja vojnog roka. U Hrvatskoj je vojni rok ukinut prije sedam godina, a iskusniji kažu da zadnje generacije i nisu imale tako strogu obuku kao nekad. Išlo se samo toliko da se to “odradi”, a mnogi su zbog moralnih ili vjerskih razloga obvezu odradili u civilnoj službi. Točnije, zadnje godine u kojoj je vojni rok bio obvezan, čak 2379 novaka pozvalo se na prigovor savjesti.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović ponovno je aktualizirala temu vojnog roka. Ono što je najprije izgledalo samo kao dio predizborne priče pretvorilo se u ozbiljnu političku ideju. Tako je tema vojnog roka vraćena u medijski prostor, povukavši za sobom cijeli niz drugi pitanja, poput najvažnijega: treba li uopće Hrvatskoj vojna obveza?

REPRESIVNA ILI ODGOJNA METODA?

Andrej Rennert, student međunarodnih odnosa i diplomacije na sveučilištu Libertas, misli da država treba imati više građana koji su sposobni rukovati oružjem i koristiti osnovne vojne tehnike.

“Prijedlog o vraćanju obveznog vojnog roka predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović podržavam, ponajviše zbog toga jer je Hrvatska na takvom geopolitičkom i geostrateškom položaju da je tijekom povijesti često bila meta stranih političkih i vojnih agresora, te mnogih interesnih skupina”, kaže Rennart i dodaje da je zbog teške gospodarske situacije dugoročni plan predsjednice Grabar-Kitarović, kad je u pitanju modernizacija, opremanje i održavanje vojne opreme, ipak teško ostvariv. Smatra kako bi vojni rok trebao trajati tri mjeseca uz naknadu koja bi bila jednaka trenutačnom primanju pripravnika na stručnom osposobljavanju.

“To bi motiviralo buduće ročnike da nastave svoju karijeru u vojsci, a onima koji to ne žele vojna obuka bi donijela neke druge vrijednosti, poput bolje fizičke spreme, discipline i poštovanja te odgovornosti prema sebi i drugima, što danas većina mladih više ne poznaje”, pojašnjava Rennert.

Njegovo mišljenje ne dijeli Tilen Hedžet, student matematike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Hedžet vjeruje kako je ulaskom u NATO-ov pakt Hrvatska osigurala dovoljnu vojnu pomoć u slučaju eventualnih sukoba. Ne vjeruje da bi obvezni vojni rok imao pozitivan učinak na mlade niti bi bio dobra alternativa nezaposlenosti.

“Smatram da bi obvezni vojni rok služio samo kao represivna metoda koja se mladima ne bi svidjela i možda bi čak dovela do suprotnog učinka, tj. samo bi još više odbila mlade od pomisli odlaska na služenje vojnog roka”, kaže Hedžet.

1200 KUNA NAKNADE

Iz Ministarstva obrane Republike Hrvatske (MORH) kažu kako se, od ukidanja obveznog služenja vojnog roka, nije razmatralo ponovno vraćanje obveze služenja vojnog roka niti je ono predviđeno u bilo kojem strateškom planskom dokumentu MORH-a i Oružanih snaga RH.

“Sukladno odluci Sabora novaci se od 1. siječnja 2008. godine ne pozivaju na obvezu služenja vojnog roka ni obavljanje civilne službe nego oni koji to žele mogu biti upućeni na dragovoljno služenje vojnog roka”, pojasnili su iz Ministarstva. Prošle je godine takvih kandidata bilo 1539. Obuka traje osam tjedana i provodi se u Požegi i na vojnom poligonu Gašinci. Po uspješnom završetku programa obuke može se, u skladu s postignutim rezultatima i stručnom spremom, odabranim ročnicima ponuditi sklapanje ugovora o osposobljavanju za vojnika, dočasnika ili časnika. Mjesečna novčana naknada tijekom dragovoljnog osposobljavanja iznosi 1200 kuna.

Pretprošle godine Norveška je postala prva europska zemlja i članica NATO-a koja je uvela obvezni vojni rok za žene. U slučaju da vojni rok opet postane obvezan u Hrvatskoj, i Hedžet i Rennert se slažu da ne postoji nikakav razlog zašto on ne bi bio obvezan i za žene.

“Ako dođe do takve situacije, smatram da bi to bilo dobro u svrhu poticanja ravnopravnosti spolova”, zaključio je Hedžet.