‘Cilj je okončati ekonomsku krizu i vratiti povjerenje građana’
Iako nisu najveća stranačka grupacija, Europska socijalistička stranka tradicionalno je najveći politički oponent desnom političkom centru. Od naših 11 europarlamentaraca, dvoje ih pripada grupaciji Socijalista i demokrata
Socijalisti i demokrati druga su najjača grupacija u Europskom parlamentu. Osnovani 1953. godine, dio su parlamenta od samih početaka, a do 1999. godine bili su pobjednici svih europskih izbora. Od ukupno 751 mjesta, koja se raspoređuju među sedam nadnacionalnih stranaka (i nezavisnih zastupnika), S&D ima 191 mjesto. Ova grupacija dio je Europske socijalističke stranke (PES), koja okuplja 32 europske socijalističke stranke. Socijaldemokratska partija Hrvatske jedna je od stranki članica PES-a. Od ukupno 11 mjesta predviđenih za zastupnike iz Hrvatske, SDP je na posljednjim izborima prošle godine osvojio dva mandata koja tu stranku, ali i Republiku Hrvatsku predstavljaju u europarlamentu.
NEZAPOSLENOST MLADIH
U razgovoru s Toninom Piculom doznajemo kako je prioritet S&D grupe borba protiv nezaposlenosti te težnja da se osigura da naše društvo, ali i tržište, postanu pravedniji.
“Ljudima treba vratiti povjerenje u Europsku uniju i to je načelo, naša misao vodilja u svakidašnjem radu u Europskom parlamentu, kao i izvan njega”, ističe Picula. Dodaje kako je pred današnjim generacijama izazov obnove vrijednosti na kojima se temelji Europska unija, solidarnosti i jednakih uvjeta za sve.
“Taj je izazov to teži uzmemo li u obzir da je EU već neko vrijeme u najvećoj krizi od svoga nastanka, koja se najjasnije očituje u postocima nezaposlenosti, i to prije svega nezaposlenosti mladih ljudi, čiji se broj trenutačno popeo na 27 milijuna Europljana”, konkretno navodi. Posebno ističe potrebu da se donese odluka o tome kako reindustrijalizirati Europu jer bez nove industrijalizacije i prihvaćanja novih tehnologija, smatra Picula, neće biti ni novog zapošljavanja.
“Kao pozitivan primjer često spominjem Austrijance koji nisu uništili svoju industriju i preselili su proizvodnju na Daleki istok, kako bi mogli razvijati proizvodne i uslužne obrte”, konkretan je Picula.
Njegova stranačka kolegica Biljana Borzan ističe pronalaženje rješenja za konačan završetak gospodarske krize u Europi te zatvaranje pukotina u europskom projektu koje je kriza izazvala kao glavne ciljeve ovog saziva europarlamenta.
“Tu naravno govorim o velikoj nezaposlenosti, pogotovo mladih, porastu nacionalizma i ksenofobije te euroskepticizma”, kaže Borzan. Pojašnjava kako joj je trenutno u fokusu Transatlantsko trgovačko i investicijsko partnerstvo.
“Riječ je o sporazumu koji ima potencijal stvoriti najveću i najbogatiju zonu slobodne trgovine na svijetu i promijeniti globalne ekonomske i političke odnose”, ističe Borzan. Tema zaštite potrošačkih prava nailazi na golemo zanimanje u Hrvatskoj i zato se, kako navodi, bavi pitanjima poput razlike kvalitete istih proizvoda na zapadnom i istočnom tržištu, nepoštenih trgovačkih praksi i programiranog kvarenja uređaja.
“To su stvari s kojima se građani susreću u svakodnevnom životu i Europska unija sa svojom agendom harmoniziranja unutarnjeg tržišta može napraviti velike pomake u osiguranju jednakosti i zaštite potrošača”, navodi. Napominje još kako je važno, a to je ujedno i stav eurosocijalista, da se zakonskim mjerama moraju kontinuirano poboljšavati prava žena.
ZAJEDNIČKO TRŽIŠTE
Na pitanja o novim izborima za Europarlament i budućnosti Unije nude zanimljive procjene.
“Na izborima 2019. očekujemo Europu informiranih građana, koji će o sudbini Europe odlučivati ne samo na izborima nego i aktivno sudjelovati u procesu donošenja odluka koje utječu na cijeli kontinent pa i šire”, optimističan je Picula. Borzan smatra da sve ovisi u velikoj mjeri o mogućnosti gospodarstva da se oporavi.
“Obećanje integracije i zajedničkog tržišta bilo je da će donijeti blagostanje, logično je da se ljudi zapitaju zašto se to nije dogodilo”, tvrdi Borzan, no ipak naglašava kako, iako je projekt EU ozbiljno uzdrman, situacija nije toliko dramatična.