Radna snaga budućnosti

U popularnim američkim medijima sve se češće pojavljuje riječ millennial. Skovan prije otprilike dvije godine, pojam je neslužbeno zamijenio naziv za pripadnika generacije Y i označava naraštaj ljudi rođenih u razdoblju između ranih osamdesetih i ranih dvijetisućitih. Ta je generacija opisana u mnogim knjigama i označena kao snošljivija od onih koje su joj prethodile, manje religiozna, okrenuta liberalnim idejama pritom podržavajući raspravu o u medijima najspominjanijim pitanjima poput istospolnih brakova, pobačaja i legalizacije marihuane itd. Osim spomenutog, istraživanja pokazuju i da su pripadnici milenijske generacije skloniji mijenjanju poslova i onome što je New York Times nazvao “žongliranjem karijerama”.

ŠTO ŽELIŠ BITI KAD ODRASTEŠ

Pitanje što želiš biti kad odrasteš, kojeg smo se kao djeca užasavali, više ne postoji. Takozvano traženje samog sebe više ne mora biti traženje – želim li biti odvjetnik, pisac ili otvoriti vlastiti restoran, za milenijsku generaciju više nije stvar opredjeljenja. Znamo što želimo i uopće nemamo dvojbi jer želimo upravo sve!

“Kad si mlad, super je raditi mnogo različitih stvari jer ti to zapravo poslije, kad bi se trebao odlučiti čemu se posvetiti, daje privilegij da biraš”, pojasnio je Ivan Veljača, koji se tijekom studija dizajna na Arhitektonskom fakultetu profesionalno bavio i plivanjem, danas je scenograf u usponu, ove je godine režirao i vlastiti kratkometražni film, a osim toga gitarist je i pjevač zagrebačkog benda Skaut.

“Odmalena sam se bavio svim živim i zapravo sam jako rano naučio imati malo slobodnog vremena, a na pitanje čega sam se odrekao odgovor je - ničega”.

Filip Čajko jedan je od najboljih studenata na zagrebačkom FER-u, 2014. mu je dodijeljena nagrada Josip Lončar, uz studij radi u digitalnoj agenciji Degordian, Siemensov je stipendist, a uz sve to uspijeva pronaći vremena za ribolov.

“Kad malo bolje razmislim, s obzirom na to koliko sam vremena provodio u NSK posljednjih pet godina, vjerojatno sam mogao prijaviti boravište na toj adresi. Nema tu baš neke magične formule ili trika koji je potrebno primijeniti i očekivati da će uspjeh i nagrade doći samo tako. Rad, spremnost na odricanje i potpora bliskih ljudi jedini su nužni uvjeti za dostizanje visokih ciljeva i postizanje uspjeha. Naravno, ono što radite mora vas ispunjavati i činiti sretnim jer inače to nema smisla”, rekao je Čajko.

Popis nevjerojatno uspješnih “žonglera” poput Ivana i Filipa, ide u nedogled. Iako nam se čini da imamo manje vremena nego ikad, na neki čudan način pronalazimo ga sve više i više i korak po korak ostvarujemo sve o čemu smo ikad sanjali. Ne predstavlja nam problem odbaciti neki stari, sada ostvareni san i uhvatiti se u koštac s novim. No tu se nameće neizbježno pitanje – slavi li “žongliranje” karijerama kreativnost ili uzrokuje anksioznost?

Psihologinja Maša Ilić smatra da ne možemo govoriti isključivo o pozitivnim ili negativnim posljedicama “žongliranja” jer se ipak radi o individualcima različitih karakternih crta i psihosocijalnih pozadina.

KRIZA SREDNJIH DVADESETIH

“S jedne strane razvijanje vlastitih potencijala u više aspekata života dovodi do širenja znanja, vještina, socijalne mreže te, u konačnici, osjećaja samoostvarenja. Ipak, žongliranje karijerama na duge staze kod nekih može uzrokovati osjećaj rastrzanosti između aktivnosti ako one nemaju jasno definirano mjesto na listi prioriteta. U tom su slučaju neke od posljedica (pre)brzog životnog tempa pojava apatije, demotiviranosti, anksioznosti, pa čak i depresije kao česte nuspojave navedenih psihičkih teškoća”, tvrdi Ilić i spominje i činjenicu da se sve češće susreće tzv. kriza srednjih dvadesetih.

“Krizu srednjih dvadesetih, među ostalim, karakteriziraju upravo navedeni simptomi, a posljedica je neizvjesne budućnosti, kao i gotovo neograničenog izbora pred kojim su mladi u odlučujućim godinama svog poslovnog i privatnog života. U svakom slučaju, smatram da su, kako za ono pravo, tako i za ovo figurativno žongliranje, potrebne određene vještine (npr. time management, postavljanje ciljeva) s pomoću kojih je moguće uskladiti život u petoj brzini s vrijednostima koje smatramo temeljem sretnog i ispunjenog života”, savjetovala je Ilić.