I ispravno odabran smajlić danas je dio lijepa ophođenja

To nije po bontonu! Koliko ste samo puta čuli svoje bake ili majke da uzvikuju ove riječi kad biste “praznih ruku” krenuli nekome u posjet? Poznavanje bontona često se zna pokazati iznimno važnim za naš dojam u društvu. Osobe koje se ne pridržavaju bontona smatraju se nepristojnima i loše odgojenima.

No bonton se, kao i dosta drugih stvari, mijenjao u povijesti. Ono što je do jučer smatrano najvažnijim pravilom bontona, danas je možda potpuno nevažno. Ili obratno.

Umirovljenik Tomislav Grujoski svjestan je tih promjena. Grujoski je odrastao u obitelji s osmero djece i svako je dijete bilo odgajano da prije svega poštuje starije.

ŽIVOT SE UBRZAO

“Kada sam bio dijete, starije smo obvezno pozdravili na cesti, a ako bismo se sreli sa svećenikom, običaj je bio da mu se poljubi ruka. Također, nije se psovalo kao danas, zapravo, uopće nismo psovali. U školu smo išli uredni i obvezno podigli ruku ako smo željeli nešto reći”, prisjetio se Grujoski.

Bi li uvođenje bontona kao predmeta u škole nešto promijenilo?

“U vrtićima i u osnovnim školama, kada dječji mozak još ima dosta praznog kvantiteta, trebalo bi djecu poučavati što je dobro, a što nije dobro”, objasnio je Grujoski.

Da bi stvar bila složenija, postoji više specijaliziranih kategorija bontona. Tako imamo, na primjer, bonton u restoranima, kazališni bonton, poslovni bonton, a u posljednjem desetljeću čak i e-bonton. Ovaj posljednji postaje sve važniji. Digitalna tehnologija potpuno je promijenila našu svakodnevicu tako da se sad s nekim pitanjima susrećemo prvi put. Na primjer, “koji smajlić da upotrijebim na kraju ove rečenice”, “u kojem roku je pristojno odgovoriti na e-poruku”, “kako reagirati na uvredljive komentare na društvenim mrežama” itd.

Ako se bavite komunikacijom, ova pitanja su ponekad presudna. To dobro zna Boris Radošević, poznati bloger i osnivač Gadgeterije, koji je prije četiri godine sudjelovao u projektu izrade prvog hrvatskog e-bontona.

“Ne mislim da je razvoj tehnologije utjecao na doživljaj lijepog ponašanja općenito jer naprednih korisnika suvremenih tehnologija još u postotku nema toliko mnogo, ali je svakako donio još jedan segment ‘međuljudskih odnosa’, a to su virtualni odnosi gdje se stvorio ‘novi bonton’”, objašnjava. Prema njegovu mišljenju, informatika i informacijske tehnologije potpuno su zapostavljene u školskom sustavu pa je jednaka stvar i s internetskim bontonom.

“Odluči li neka vlast promijeniti nešto s tim u vezi, siguran sam da će i korisnici interneta biti razumniji”, uvjeren je Radošević.

ODGOVORNOST

A upravo je neobrazovanost mnoge stajala dobrog ugleda na društvenim mrežama. Neprimjereni komentari, dijeljenje vulgarnog sadržaja, trolanje... sve je to znak nepoznavanja internetskog bontona, ali i nedostatka kućnog odgoja.

“Jednako kao i u ostalim segmentima društva, tehnologija je imala velik utjecaj na značenje bontona, barem na internetu. A s obzirom na to da je veći dio korisnika interneta na društvenim mrežama i internetskim servisima anoniman, imamo situaciju u kojoj osobe vrlo često ovim kanalima liječe svoje osobne frustracije”, primjećuje Radošević.

Iako ne koristi društvene mreže, Grujoski se slaže da su neka pravila lijepa ponašanja univerzalna.

“I najružnije stvari mogu se reći pristojnije, a tko poseže za psovkama i vikanjem, liječi svoje frustracije jer se ne može drukčije izraziti. To vrijedi zapamtiti i primijeniti, kako u stvarnom, tako i u virtualnom svijetu”, kaže Grujoski.