Bavljenje znanošću je super, ali volontiranje ne plaća račune!

Dobiti posao u Hrvatskoj veliki je sociološki i ekonomski problem koji obuhvaća sve generacije i slojeve društva. Neki ljudi u nadi za boljim životom odlaze na Zapad, neki se trude i vjeruju kako će biti bolje. S druge strane, Anita Bušić, nakon tri godine nezaposlenosti, kao prekvalificirana osoba odlučila je svoju egzistenciju staviti isključivo u svoje ruke i uskočiti u poduzetničke vode.

Nekoliko godina poslije, potkraj 2016., mreža Women in Adria proglasila ju je poduzetnicom godine u kategoriji startupa. Svoj put, uspone i padove te viđenja poduzetničkih nedaća podijelila je s čitateljima Globala.

OKRETANJE DIGITALNOJ PLATFORMI

Molekularna biologinja Bušić nije mogla dobiti posao u struci te je u to vrijeme pisala knjige, udžbenike i radne bilježnice, čak 32. Shvativši da knjige čita pretežito “sredovječna” generacija te da je pisanje neprekidan posao, odlučila se na digitalnu platformu, točnije, smartphone i tablete.

“Mlađi naraštaji sve više koriste mobilne aplikacije. Oni žele informaciju u što kraćem obliku i vrlo personaliziranu. Tako sam odlučila napraviti aplikaciju koju će ljudi moći koristiti dulje. Osmislila sam BodyRecog, platformu za procjenu zdravstvenih rizika i praćenje tjelesnih promjena, koja je prvi korak prema stvaranju personaliziranog programa prehrane, tjelovježbe i otpuštanja stresa na temelju tjelesnog tipa i oblika, odnosno, na temelju genetike i stila života koji čovjek vodi”, objasnila je Bušić ukratko ideju za svoj startup.

“Nakon što sam dobila prve nagrade za inovaciju i otvorila svoju tvrtku, ušla sam u proces inkubacije unutar Tehnološkog parka Zagreb (TPZ) nakon tri mjeseca. Prvo vrijeme bila sam u predinkubaciji. Grad Zagreb sufinancira troškove inkubacije u TPZ-u čak 90 do 95 posto prve godine. Dodatnih pet posto ide poduzetnicama, tehnološkim inovatorima kojih je jako malo. Svake godine taj se udio smanjuje za deset posto jer se računa da tvrtka polako napreduje te stoga ne treba tolik poticaj”, dodala je.

Trošak inkubacije obuhvaća vlastiti ured, struju, internet, hlađenje i grijanje te korištenje zajedničkih prostorija. Također, Grad Zagreb svake godine dodjeljuje poticaj inovatorima, a Bušić je pomoć dobila tri puta. Dodala je kako to nije mnogo novca, ali dovoljno je kako bi se nešto postiglo te često daje dodatnu vrijednost poslovanju.

Upravo za taj poduzetnički korak valjalo je dodatno raditi na sebi te nazočiti mnogobrojnim predavanjima, panelima i seminarima.

VAŽNOST DODATNE EDUKACIJE

“Najprije sam 2012. završila izvrstan trotjedni seminar koji je organizirala udruga poslovnih žena Krug, naslova ‘Poduzetnica – to mogu biti i ja’, pa jednodnevni ‘Siguran start’ koji organizira Posao.hr, potom trodnevni ‘EntrepreneurSHEp’ u organizaciji HGK, Visoke škole Nikola Šubić Zrinski, EEN i Europske komisije. Nastavila sam s mnogim poslovnim konferencijama i besplatnim edukacijama koje je davala HGK 2013. A nakon što sam 2014. primljena u inkubaciju u Razvojnu agenciju Zagreb – Tehnološki park Zagreb (RAZA-TPZ), nastavila sam s mnoštvom poslovnih edukacija, od jednodnevnih do višednevnih, u Plavom uredu”, objasnila je Bušić svoj put i edukaciju nužnu za poduzetničke vode. Dodala je kako su joj, osim edukacije, seminari i predavanja dali prigodu da razgovara s uspješnim poduzetnicima, ali i s onima koji su učinili prve korake u taj svijet, upravo kao i ona. Mogli su podijeliti iskustva te pronaći rješenja za probleme s kojima su se suočavali. Kao jedina žena sa startupom u RAZA-TPZ, kaže da se ponekad osjeća kao crna ovca među muškarcima u ulogama panelista, sudaca i govornika, ali dodaje kako organizatori događanja postaju svjesniji češćeg postavljanja žena na te položaje.

Povećan broj startupa u Hrvatskoj posljednjih godina kvalitetan je pokazatelj o aklimatizaciji poduzetništva.

“To je izvrsno, naročito za mlade da im se pruža još jedna opcija ostvarivanja prihoda osim zaposlenja, ali i za sve kreativne, inovativne ljude neovisno o dobi, pruža kudikamo veće mogućnosti nego što to nudi tradicionalan stil učenja o poduzetništvu. Danas se može dobiti kvalitetna edukacija o poduzetništvu, ali i naći dobre mentore koji mogu unaprijediti poslovanje i uputiti poduzetnika početnika (osnivača startupa) na pravi smjer”, prokomentirala je Anita Bušić sve topliju hrvatsku startup klimu.

Na pitanje o zapošljavanju u Hrvatskoj odgovorila je kako joj je iznimno žao kada vidi da posla za mlade stručnjake nema jer nemamo dovoljno istraživačkih intitucija za zapošljavanje.

ISKORISTIMO PAMET

“Žao mi je što doktori znanosti moraju praktički volontirati godinama, ne bi li uspjeli barem na nekom projektu upasti pa dobiti nešto novca. S jedne strane, super je baviti se znanošću, ali ipak treba jesti svaki dan i platiti račune svaki mjesec. A to se volontiranjem jednostavno ne može. Rješenje bi bilo otvaranje više akademskih, znanstvenih i istraživačkih institucija. Pametan smo narod, hajdemo iskoristiti tu pamet i unovčiti je za sebe i svoju zemlju, umjesto za tuđu. Kako bismo to postigli, valja više izdvajati iz nacionalnog proračuna upravo za znanost i tehnologiju te pomoći znanstvenicima, istraživačima i inovatorima komercijalizirati njihov rad”, ističe Bušić.

Mladima poručuje da iskoriste sve besplatne edukacije, a o poduzetništvu treba učiti što više kako bi bili pripremljeniji za izazove koje nosi poslovni svijet.

“Taj posao zahtijeva cijelog čovjeka, sve dane u tjednu, a slobodnog vremena nema mnogo. Ako budući poduzetnici nisu na to spremni, bolje je da i ne kreću u pothvat. Uz vlastitu edukaciju, poduzetnik treba naći i dobre mentore koji će ga savjetovati. Istina, mentori znaju davati proturječne savjete. Takve smo savjete ponekad i mi dobivali pa na kraju uvijek morate sami donijeti odluku. No dobro je čuti različita mišljenja. Također, važno je okružiti se pozitivnim ljudima koji vam daju potporu”, savjetuje ova poduzetnica godine u kategoriji startupa.