Potiču se studiji za zanimanja koja nisu među najtraženijima

Odabir fakulteta ovisi o osobnim sposobnostima i željama. Ipak, neki su fakulteti popularniji od drugih i stalno privlače mnogo studenata, dok nekima studenata “manjka”. Stoga posljednjih godina Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta raznim olakšicama i stipendijama potiče studente na upisivanje fakulteta koji se tiču STEM-a.

DEFICITARNO PODRUČJE

STEM je složena kratica iz engleskog jezika za “Science, Technology, Engineering and Mathematics”, što bi otprilike značilo “prirodoznanstvo, informatika, tehnika i matematika”, objašnjava prof. dr. sc. Igor Čatić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje. U to se ubrajaju sve znanosti osim društveno-humanističkih, a prema Preporukama za obrazovnu politiku i politiku stipendiranja, koje donosi Hrvatski zavod za zapošljavanje, postoji potreba za povećanjem upisnih kvota u studije iz STEM područja kao što su medicina, farmacija, elektrotehnika i strojarstvo.

Ipak, od zanimanja za koja je potrebna diploma, na listi deset najtraženijih zanimanja u 2015. godini HZZ ne navodi poslove iz STEM područja, iako MZOS ističe važnost povećanja broja studenata upravo na tim studijima. Iz HZZ-a poručuju da se analiza i prognoza potreba tržišta rada za pojedinim kvalifikacijama provode na osnovi statističkih podataka i relativnih pokazatelja o zapošljavanju i nedostatku radnika, no tvrde i da se spomenute Preporuke ne uzimaju u obzir pri utvrđivanju upisnih kvota.

Želeći povećati broj studenata STEM područja, MZOS je uveo novi model financiranja materijalnih troškova koji je predviđen do 2018., a ovisi o broju studenata koji upisuju prvu godinu, o području u kojem se izvodi pojedini studij te o broju uspješnih studenata, odnosno onih s ostvarenih 55 ili više ECTS bodova. Biotehnička, biomedicinska, tehnička i prirodna područja više će se financirati od društvenih i humanističkih.

NEDOVOLJNA INFORMIRANOST

Osim toga, MZOS je objavio Industrijsku strategiju koja bi se trebala provoditi do 2020. godine. Njome se planira podijeliti 15.000 stipendija studentima upisanim u programe iz STEM-a i informacijsko-komunikacijskih tehnologija.

Studentica FSB-a Katarina Jakopić smatra kako studenti nisu dovoljno informirani o mogućnostima stipendiranja koje MZOS nudi.

“Mislim da ću poslije lakše naći posao jer se strojarstvo na nacionalnoj razini vodi kao deficitarno zanimanje. Moram priznati da baš i nisam upoznata sa stipendijama i poticajima koje je Ministarstvo namijenilo studentima. Smatram da bi se takve stvari trebale više promovirati”, kaže Katarina.

I profesor Čatić smatra da je strojarstvo vrlo poželjan studij jer se s tim zvanjem može raditi bilo gdje u svijetu. Ipak, smatra kako moramo sagledati realne potrebe svoje zemlje i u tom smjeru nastaviti s planiranjem.

“U SAD-u nedostaje ljudi koji se bave STEM-om. Mi to imamo, ali još ima prostora za poboljšanja. Ipak, nije dopustivo da se fokus potpuno prebaci na STEM, važne su i humanističke i društvene znanosti”, zaključio je Čatić.