Čarobni i gotovo potpuno neotkriven svijet udruga

Svijet udruga sastoji se od tri važna koraka. Prvi je korak registracija. Zatim slijedi financiranje, a iz svega toga proizlazi cjelokupno djelovanje.

„Bez udruga civilno društvo jednostavno ne postoji. Udruge pokrivaju sva područja pozivnih ljudskih aktivnosti i pokušavaju ih poboljšati. Tako imamo sportske, edukacijske, ekološke, humanitarne, strukovne i brojne druge udruge, a njihov doprinos društvu je neprocjenjiv s naglaskom da uz dodatnu edukaciju i potporu privatnog sektora mogu postati važan faktor gospodarskog razvoja. Najvažnija prednost udruga je što ljude u udrugama povezuje ljubav prema nekom većem društveno korisnom cilju, a to stvara energiju za kreativne ideje i rješenja. Uz puno kave“, rekao je Vladimir Gjurčević, koordinator ovoga projekta.

Svaki početak je težak

Studentica Iva Lapić velika je ljubiteljica hip-hopa, grafita i svega ostaloga što ima veze s uličnom umjetnošću. Već duže vrijeme želi osnovati udrugu koja bi se bavila promicanjem urbane kulture. „Udruga bi radila na promicanju kulture kroz razne radionice, koncerte i seminare s ciljem upoznavanja mladih naraštaja s urbanom kulturom“, objasnila je Lapić.

Budući da se proces osnivanja i djelovanja u udrugama sastoji od niza sitnih elemenata koje najprije treba posložiti u cjelinu, Lapić je odlučila posjetiti seriju predavanja „Ne čekam na BIROu već radim u NGOu“ koja je tematizirala upravo njezin problem. Ova predavanja organizirali su članovi Kluba mladih Sineki – Vladimir Gjurčević i Matea Birovčec. Kako se i sami bave raznim udrugama te organizacijom kojekakvih projekata, i druge godine zaredom uspješno su proveli ovaj niz predavanja. Uz goste predavače, pokušali su polaznicima približiti svijet udruga te ih potaknuti na osnivanje vlastitih.

Matea Birovčec kao glavni razlog za organizaciju ovih predavanja istaknula je neiskorišten potencijal koji nude udruge. „Udruge su pravne osobe. Podliježu svim zakonima koji se odnose i na ostale pravne osobe (poput obrta, d.o.o., d.d.), a samim time i Zakonu o radu. Svaka registrirana udruga, a u RH ih je trenutno oko 50 900, je potencijalni poslodavac. Iz nekog razloga, u našem društvu vlada neznanje o mogućnosti zapošljavanja u udrugama. Ne samo među nezaposlenima, nego i u samim udrugama. Znači, ljudi uopće nemaju pojma da se mogu zaposliti ili samozaposliti u udruzi“, objasnila je Birovčec.

„S prijateljima želim osnovati udrugu pa sam predavanja smatrala korisnima, zato sam se prijavila. Tamo sam namjeravala doznati sve pojedinosti“, kazala je Lapić. Marljivo se pojavljivala u 20 sati u Pepermintu svake subote i srijede i na koncu dobila sve potrebne informacije.

Okosnica svake dobre udruge jest dobro napisan statut. On je ekvivalent Ustavu Republike Hrvatske, no u nešto pojednostavljenijem obliku. Statut unutar svih potrebnih stvari mora sadržavati djelatnosti kojima će se udruga baviti te ciljeve koje namjerava ostvarivati.

Statut je najvažniji dio udruge jer se njime priprema za daljnji rad i eventualne poteškoće. „Mora biti jasan i konkretan. Sav ostali sadržaj je na vama iako on naravno mora biti u skladu sa zakonima. Ukoliko želite zapošljavati, obavljati gospodarsku djelatnost radi financiranja rada udruge, održavati radionice i slično, to mora biti uneseno u Statut! U slučaju da nešto niste dobro napisali, biti će vam poslan na izmjenu. Također, izmjena Statuta je moguća i nakon registracije udruge“, upozorava Matea Birovčec.

Jedan, dva tri – registracija!

Što je Ivi Lapić činiti nakon što su završila predavanja? Prije svega, potrebno je pronaći dva suosnivača jer je tri službeni minimum za pokretanje procesa registracije. Zatim se s kolegama treba detaljno dogovoriti o naravi njihove buduće udruge. Napisati promišljeni statut te razraditi strategiju.

„Moja iskustva su fenomenalna – stekao sam puno prijatelja, puno znanja, upoznao zanimljive ljude, a neke lude situacije jednostavno pamtiš do kraja života. Bez obzira na neprospavane noći, jedne zbog rada, druge zbog slavlja – dobar je osjećaj kada se napravi nešto korisno i dobro“, podijelio je svoja iskustva rada u udrugama Vladimir Gjurčević.

Potom se tri suosnivača trebaju skrasiti u neka četiri zida gdje će održati osnivačku skupštinu. Tijekom čitavog procesa, prisutan mora biti netko tko će voditi zapisnik o tijeku dogovora. Naime, zapisnik je jedan od papirnatih elemenata koji se predaju prilikom registracije. Na skupštini osnivačka skupština odabire tijela udruge i delegira osobu koja će biti ovlaštena za njezino zastupanje. To ne mora nužno biti nova osoba, nego netko od suosnivača. Nakon što će prođu svi potrebni i nepotrebni detalji oko djelovanja udruge, donosi se pismena odluka o pokretanju postupa za upis u Registar udruga. U roku od tri mjeseca nakon donošenja odluke mora se predati zahtjev za registraciju. Zahtjev se uz sve ostale potrebne papire predaje laganom šetnjicom ili u uredu državne uprave u jednoj od samoupravnih jedinica ili u Gradskom uredu za opću upravu Grada Zagreba.

Dobro, Iva Lapić i njezini prijatelji sada imaju službenu udrugu za promicanje urbane kulture. No sada trebaju dati izraditi pečat udruge koja ima status pravne osobe. Zato moraju posjetiti Zavod za statistiku i dostaviti popunjeni obrazac koji glasi „RPS-1 REGISTAR POSLOVNIH SUBJEKATA – PRIJAVA“. Taj obrazac treba biti ovjeren netom izrađenim pečatom udruge. Uz obrazac se prilaže preslika registracije, s tim da se izvornik donosi na uvid. Tu je i uplatnica s pristojbom od 55 kuna. Nju je moguće nabaviti u Uredu za statistiku. Potom dolazi onaj zanimljiviji dio, a to je otvaranje žiro-računa na koji će, nadaju se Iva Lapić i njezini prijatelji uskoro stizati priljevi novaca. Važno je upamtiti da je žiro-račun uz Statut udruge najvažniji element njezinog funkcioniranja. Zato jer apsolutno svaka transakcija mora biti obavljena preko njega, bile to donacije, članarine ili nabavljanje materijala za organizirane aktivnosti u udruzi.

„Dugoročan cilj svake udruge je da uspije postići samoodrživost kroz poslovanje, odnosno da sve projekte može financirati samo iz vlastitih prihoda i partnerstvima iz privatnog sektora“, istaknuo je Gjurčević.

Blagajnik, knjigovođa i predsjednik – tri svete osobe u udruzi

Vesela Iva Lapić zadovoljno je sjedila na predzadnjem predavanju koje je bilo predviđeno za govor o financijama. Uskoro nije bila više toliko zadovoljna. Gošća predavačica Ljiljana Canjuga, pojedinim je polaznicima srušila snove. Ispostavilo se da neki od njih za svoje potrebe ni ne trebaju osnivati udrugu, nego raznorazna društva (primjerice jednostavno dioničko društvo – j.d.o.) kojima je cilj stjecanje dobiti. Canjuga je istaknula krajnji cilj udruga, a on je društveno dobro. Podsjetila je na to da su NGO neprofitne udruge koje se ne bave spremanjem novaca u vlastite džepove, nego tim zarađenim novcem organiziraju daljnje svoje aktivnosti.

Da se skrati duga priča – treba voditi evidenciju o svakom trošku unutar udruge. O donacijama, članarinama i svim gospodarskim djelatnostima. O svim kupovinama za potrebe udruge te isplatama plaća i sklapanja raznih plaćenih ugovora. Ne smije se zaboraviti da je udruga dakle pravna osoba. Što znači da se na nju odnose svi propisi koji se primjenjuju na ostale pravne osobe. A to znači da je potrebno voditi financijski dnevnik i blagajničke izvještaje, ispunjavati obrasce poreza i prireza i plaćati naknade za održavanje žiro-računa.

Kad je Ljiljana Canjuga, inače članica Savjeta za razvoj civilnog društva i organizacije I.S.P.I.T. završila sa svojim predavanjem vezanim uz računovodstvo, dočekao ju je muk. Svi prisutni raskolačenih su očiju piljili u nju ne znajući što da misle. Canjuga je dala najpametniji mogući savjet – zaposlite računovođu. Zaposlite računovođu i knjigovođu koji bi samostalno i profesionalno riješavali sve financijske poteškoće.

„Predavanje o financijama mi je bilo dosta apstraktno jer jednostavno mrzim brojeve. Malo su me obeshrabrili brojevi, ali bez obzira na to smo odlučili pokušati i te financije za početak prepustiti knjigovođi dok ćemo se mi posvetiti ostalim područjima razvoja naše udruge“, priznala je Lapić nakon ovog predavanja.

Knjigovođa je onaj koji može davati savjete i udrugu zastupati pred bankama, dok računovođa samo knjiži i vodi financijske knjige udruge. Moguće je čak pronaći neprofitno računovodstvo u okviru civilnog društva. Cijene su između 200 i 500 kuna mjesečno za knjigovodstveni dio udruge. Velik je broj papira, financijskih knjiga i izvještaja na koje treba paziti kako se ne bi zagazilo u sivu ili crnu ekonomsku zonu. No, ako udruga Ive Lapić i njezinih prijatelja planira godišnje privređivati manje od 230 000 kuna, umjesto silnih knjiga, trebat će voditi samo knjigu blagajne te knjigu prihoda i rashoda. Time će njezine brojčane muke biti odnesene bez obzira imali oni knjigovođu ili ne.

Što organizirati?

„Statut je većinski gotov. Još dogovaramo ime i logo udruge. Kod pisanja Statuta smo se najviše koncentrirali na najvažnije ciljeve jer njih treba sve precizno navesti“, otkrila je Lapić u kojoj je fazi pokretanje udruge nakon završetka predavanja.

Lapić i prijatelji ne moraju stati samo na koncertima, radionicama i seminara jer, paleta potencijalnih djelatnosti unutar pojedine udruge je široka. „Postoji cijeli niz aktivnosti poput radionica, manifestacija i sličnoga. To mogu biti gospodarske djelatnosti kao što su igraonice, teretane, kafić, organiziranje izleta“ pojasnila je Birovčec aktivnosti kojima se udruge mogu baviti.

Nakon završetka predavanja, na polaznicima je da, baš kao Lapić i njezini prijatelji, realiziraju svoje ideje kroz udruge. Organizatori predavanja rade na priručniku za udruge čime će pokušati dodatno olakšati proces djelovanja udruga za sve zainteresirane. Važno je dobro promisliti što će se i na koji način organizirati, a prije toga treba definirati sve uvjete – od 'radne snage' preko financija pa sve do krajnjih ciljeva koji se žele postići.

„Poruka samog projekta je da treba biti aktivan i te kreativno i pozitivno razmišljati bez obzira na krizu. U gospodarskoj krizi do izražaja dolazi najviše ljudski kapital, koji tada stvara i onaj drugi“, rekao je Gjurčević.