Natjerali internet da radi za njih

Zanimanje community manager zaživjelo još prije 20 godina, kada je nastalo kao posljedica masovne popularnosti online igranja računalnih igara. Tada se uspostavila komunikacija između programera i zajednice igrača. Marketing i upravljanje brendom još su se dugo nakon toga zasnivali na jednosmjernoj komunikaciji u kojoj publika i korisnici nisu imali pravo glasa. Masovnom uporabom interneta i društvenih mreža to se promijenilo - svaki pojedinac sada može reći što mu se sviđa ili ne na pojedinom brendu. Upravo tu nastupaju community manageri - nadziru dvosmjernu komunikaciju, prate navike svojih korisnika i paze na online reputaciju brenda.

UČENJE PRAKSOM

O popularnosti i važnosti tog zanimanja svjedoči i činjenica da je zagrebački Fakultet političkih znanosti u sklopu smjera novinarstvo uveo kolegije koji studente uče vještinama community managementa, i to većinom vođenjem fakultetskog portala Studosfera te raznih projekata na Facebooku i Twitteru.

“U sklopu našeg programa na Novim medijima studenti stječu praksu i vještine, ali i znanja o novim komunikacijskim trendovima koje je tržište rada već prepoznalo”, kaže profesor Domagoj Bebić i dodaje da su studenti koji su prošli smjer Novih medija na Fakultetu političkih znanosti “tražena roba” za obavljanje poslova u digitalnom novinarstvu i društvenim medijima.

Marija Volarević, koja je ove godine diplomirala na Fakultetu političkih znanosti i trenutačno radi na području odnosa s javnošću i community managementa, ističe da je FPZG mjesto gdje studenti “vlastitom praksom uče o konceptima i komunikacijskoj revoluciji koju su uvele društvene mreže” te savjetuje studentima da nađu svoje interese i osmisle svoju strategiju te je plasiraju na internet. Kaže da od toga nema bolje prakse i iskustva, a i potencijala za zaposlenje.

Ines Grgurević, community manager jedne hrvatske mobilne mreže, smatra da se community manager ne smije oslanjati samo na naučeno na fakultetu, nego “treba stalno ići dalje i odmah u početku nuditi korisnicima društvenih mreža nešto što je vrijedno njihove pozornosti”.

„Hoće li ovo što ću sada objaviti biti zanimljivo? Što ako se nikome ne svidi?”, kaže Volarević, ističući izazove svakog community managera. Kao i Grgurević, smatra da je to veoma kreativan i odgovoran posao u kojem konstantno treba tražiti nove ideje, prilike, tehnologije, inspiracije, ljude i misli, ali to je ono što to područje drži vječno mladim.

Obje se menadžerice slažu se da je njihov posao vrlo važan dio svakog brenda, ali vjeruju da iza toga mora stajati kvaliteta. “Ako brend nema što ponuditi, neće ga korisnici ni tražiti na društvenim mrežama. S druge pak strane ako je odličan, ali ignorira društvene mreže, to mu ozbiljno može narušiti status relevantnog i aktualnog brenda”, kaže Grgurević, dodajući da loš brend neće spasiti niti najbolji community management.

SPORO PRIHVAĆANJE TRENDOVA

“Ne treba shvaćati osobno kad vidiš da ono što je ‘upalilo’ posljednji put više nije dobro – to treba shvatiti kao stubu, izvući pluseve i minuse iz dosadašnjeg rada i nastaviti dalje sa smišljanjem novog, svježeg i relevantnog sadržaja”, komentira Grgurević i dodaje da dobar community manager redovito prati trendove i educira se. Volarević smatra da “treba biti dobar pisac, brzo i promišljeno dati odgovor, a potencijalne prijetnje okretati u nove pozitivne prilike”, te objašnjava to kao nešto što se stvara s vremenom i iskustvom.

Grgurević spominje da je važno poštovati osnovne vrijednosti društvene mreže na kojoj se planira komunicirati s korisnicima, što je objasnila na primjeru Instagrama.

“Nije dovoljno otvoriti, na primjer, profil na Instagramu samo zato što sve više ljudi ima Instagram profil. Potrebno je poštivati osnovnu vrijednost Instagrama – dobru fotografiju, razviti sadržaj koji će korisnici poštovati, a tek zatim je moguće i ‘gurnuti’ neku brendiranu informaciju koju će ti isti korisnici moći i željeti primiti”. Dodaje da bi korisnici mogli ignorirati brend ako agresivno pokušava prodati svoj proizvod.

Grgurević i Volarević smatraju da je budućnost te djelatnosti svijetla. Volarević ističe da različiti narodi koriste društvene mreže na različite načine te da su one stvorile zanimljivu kulturalnu razliku između Europljana i Amerikanaca. Spominje i skepticizam Hrvata prema novim mrežama.

„Hrvati kao da se boje promjena te se drže već provjerenih platformi, a u svijetu je praksa drukčija – poznatim platformama popularnost pada, a novima raste“, dodaje. Unatoč tome, vjeruje da će se i u Hrvatskoj novi trendovi prihvaćati, samo sporije nego u ostatku svijeta.