Trump napušta sporazum iako nije prekršen

Američki predsjednik Donald Trump početkom svibnja napustio je nuklearni sporazum s Iranom. Sporazum je 2015. godine potpisao Barack Obama, kad je zajedno Europskom unijom, Rusijom i Kinom postigao dogovor s Iranom (JCPOA) kako bi ukinuo iranski nuklearni program. Iran je, u zamjenu, oslobođen strogih sankcija te mu je u isplaćeno 1,7 milijardi dolara.

Dio dogovora bilo je i potvrđivanje ukidanja sankcija svaka četiri mjeseca. Trump je ovog siječnja rekao da je "ovo posljednja prigoda" i pojasnio da će sljedeći put odbiti odobriti sporazum ako ne dođe do izmjene njegovih "užasnih mana". Upravo je to i napravio početkom svibnja. Međutim, ni Trump ni ostali zagovornici raskidanja ne tvrde da je Iran prekršio dogovor nego da je svojim politikama i geopolitičkim potezima narušio "duh sporazuma".

"Iran nije prekršio uvjete JCPOA s obzirom na to da se taj sporazum tiče isključivo aktivnosti vezanih za nuklearnu energiju i obogaćivanje urana. Ako je ikad postojao, 'duh dogovora' ticao se uzajamna poštovanja", ističe politički analitičar dr. sc. Branimir Vidmarović. Budućnost sporazuma još je nejasna.

Kako bi opstao bez SAD-a, smatra dr. sc. Vedran Obućina, politolog specijaliziran za Bliski istok, stavovi potpisnica neće smjeti ostati na praznim riječima.

"Rusija i Kina će gotovo sigurno nastaviti davati potporu Iranu, što bi mogle učiniti i europske zemlje. One moraju iskazati da njihova težnja za očuvanjem sporazuma nije samo deklarativna. Jamstva iranskih interesa, nastavka političkog i gospodarskog povezivanja s Europom te neslaganje s američkim sankcijama moraju biti jasno iskazana", kaže Obućina.

No osim vanjskih faktora, Iranu prijete i unutarnji nemiri. Novinar i autor Christopher Hitchens je prije nešto manje od deset godina rekao da je Iran u stanju koje je Lenjin nazvao "revolucionarnom situacijom", odnosno da narod više ne želi da se njime vlada prema sadašnjim pravilima. Slično je govorio i Kenneth M. Pollack, bivši analitičar CIA-a, koji je u knjizi "Perzijska zagonetka" napisao kako u Iranu otkucavaju dva sata, jedan koji odbrojava do stvaranja nuklearne bombe i drugi koji odbrojava do demokracije. Amerika bi, argumentirao je, trebala usporiti prva kako bi dala vremena drugome i tako bez izravnog sukoba stvorila temelj za demokratske promjene. Dr. sc. Vidmarović smatra da je upravo to cilj američke politike.

"Mislim da će SAD ići putem pritiska i izolacije Irana. No tu su šanse za uspjeh male zbog Kine, Rusije i EU-a koji žele nastaviti suradnju s Iranom", zaključuje.