Posljednjih dana na razini Europske unije pristuna je rasprava oko integracija zemalja Zapadnog Balkana - francuski predsjednik Macron prošli je tjedan izjavio da EU treba pričekati s prihvatom novih članica što se kosi sa politikom predsjednika Europske komisije Junckera koji smatra da Balkan treba što prije integrirati zbog geopolitičke nestabilnosti regije.

No s obzirom da osim o volji EU, integracija ovisi uvelike o kooperaciji država Zapadnog Balkana i svijesti njihovih naroda, krajem ožujka održana je panel rasprava na temu "EU i Zapadni Balkan: nove zvjezdice na europskom nebu" u organizaciji Modela Europske unije Zagreb (MEUZ) i Diplomatskog kluba FPZG-a. Rasprava je bila dijelom programa dvodnevnog projekta EU Speed Learning, kojeg je ugostio Ekonomski fakultet u Zagrebu u cilju približavanja aktualnih europskih izazova primarno studentskoj populaciji.

EU i Zapadni Balkan

Iako svjedočimo jednom od nepovoljnijih trenutaka Europske unije, obilježenom nerijetkim neuspjehom primjenjivanih politika i rastućim nezadovoljstvom građana, moguće pridruživanje i posljedično usvajanje europskih stečevina i dalje predstavljuju "put u bolje sutra" za države Zapadnog Balkana. Usprkos većinskom pozicioniranju na području istoimenog poluotoka, složenica Zapadni Balkan političkog je postanka te se odnosi se na republike Albaniju i Kosovo koje, uz nekadašnje jugoslavenske republike (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija i Srbija), teže postati članicama ove krovne europske zajednice. U toj namjeri trenutno su najuspješnije Crna Gora i Srbija, koje su u samome procesu pristupnih pregovora, dok Albanija i Makedonija imaju status država kandidatkinja, a BiH i Kosovo potencijalnih kandidatkinja. Početkom veljače, prilikom donošenja Strategije za Zapadni Balkan, visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Federica Mogherini pokazala je kako su nastojanja uzajamna.

"Zapadni Balkan dio je Europe: dijelimo zajedničku povijest, zemljopisni prostor i kulturnu baštinu te iste mogućnosti i izazove, kako danas tako i u budućnosti", kazala je.

Mogućnosti proširenja

S takvim se stavom slažu i gosti panela - Dubravka Šuica, članica Europskog parlamenta i Joško Klisović, zastupnik u Hrvatskom saboru i potpredsjednik Odbora za vanjsku politiku.

"Osobno vjerujem u proširenje i želim da se ono što prije dogodi - zbog samih država, ali i zbog integracije i jačanja Unije", ističe Šuica, zalažući se za individualan pristup svakoj od država uz napomenu kako je u takvim okolnostima nezahvalno predviđati vremenski okvir ostvarenja krajnjeg cilja. Argumentirajući vlastiti optimističan stav u pogledu pridruživanja, Klisović navodi kako su zasigurno važni politički i gospodarski pomaci, ali je ključno da su "sve države Zapadnog Balkana i narodi koji na njemu žive razvili jedan zajednički europski identitet zbog kojeg ne žele živjeti izolirani". S druge strane, profesor FPZG-a Igor Vidačak upozorava na negativan trend u pogledu podrške eventualnom proširenju u državama članicama, ali i kandidatkinjama. Krivcem za takav rezultat identificira "dosadašnju komunikaciju institucija EU- koja nije bila dovoljna jasna, konzistentna i vjerodostojna", stoga ocjenjuje kako bi ispravljanje takve prakse pridonijelo pozitivnijem usmjerenju javnosti obiju strana. Također, izlaganja panelista osvrnula su se i na ključne prepreke pri ostvarenju europske budućnosti za pojedine od aspirantica. Veleposlanik Republike Kosovo u Republici Hrvatskoj, Gëzim Kasapolli istaknuo je važnost postizanja konsenzusa u pogledu statusa Kosova unutar članica Europske unije.

"Ono čemu mi težimo, ostvarenje je uobičajenog puta pristupanja, za što je nužno priznanje preostalih pet članica- Španjolske, Grčke, Cipra, Rumunjske i Slovačke, uz potrebnu normalizaciju odnosa sa Srbijom i BiH te rješavanje problematike viznog režima", rekao je.

Dr.sc. Senada Šelo Šabić iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose kometirala je nestabilnu situaciju u Bosni i Hercegovini uzrokovanu nadolazećom reformom izbornog zakona- "mislim da će se kriza u BiH produbiti, no to ne ocjenjujem nužno lošim obzirom da Daytonski mirovni sporazum ne može stvoriti progresivnu, stabilnu i prosperitetnu državu koja može postati članicom Europske unije" navodi Šelo Šabić, uz napomenu kako je riječ o ugovoru koji je propustio osigurati stvaranje temeljnih građanskih vrijednosti.

Zaključno, potpredsjednica Diplomatskog kluba Dora Smoljanec istaknula je kako su ovakve rasprave organizirane u cilju obogaćivanja znanja te kako bi individualnim i kolektivnim nastojanjima pridonijeli da "Europa i svijet budu prostori u kojima ćemo sretnije i bolje živjeti", pozvavši sve zainteresirane da se u ostvarenju takve misije pridruže Diplomatskom klubu.