EU i s Kanadom pregovara prema načelima iz kontroverznog TTIP-a

Europska unija i Kanada potkraj su listopada potpisale Sveobuhvatni ekonomski i trgovinski sporazum CETA, koji otvara mogućnost ukidanja carina na gotovo sve proizvode u međusobnoj trgovini. Međutim, do punog stupanja na snagu taj se sporazum mora ratificirati u svim EU-ovim članicama, uključujući i Hrvatsku, što će sigurno usporiti realizaciju i donijeti velike promjene.

Kristijan Kotarski, docent na Fakultetu političkih znanosti, povlači paralelu između dva trgovinska sporazuma i tvrdi kako se o CETA-i ipak dulje pregovara nego o dobro poznatom TTIP-u. Tek pojavom TTIP-a dobiva veću medijsku pozornost. Glavnu razliku između dva sporazuma Kotarski vidi u tome što CETA omogućava implementaciju sporazuma u dva stadija.

“U prvom bi se stadiju, nakon ratifikacije u Europskom parlamentu, trebalo krenuti s trgovinskim dijelom sporazuma, što bi značilo da vrijede odredbe o liberalizaciji trgovine i ukidanju carina na relaciji EU – Kanada” dodaje Kotarski. Drugi stadij, ističe Kotarski, obuhvaća kontroverzne arbitražne sudove, gdje invenstitor ima određeno pravo uputiti tužbu državi zbog mjera ekonomske politike koje oštećuju njegovu dobit ili ograničavaju pravo vlasništva i slobode njegovim raspolaganjem. Trgovinski dio, smatra Kotarski, sigurno će zaživjeti, Europski parlament će to ratificirati, ali, kako kaže, kontrovezan je ovaj drugi, investicijski dio sporazuma.

Kotarski smatra kako Hrvatska i Kanada imaju vrlo malu razmjenu dobara i usluga te će zbog toga sigurno doći do ukidanja nekih trgovinskih restrikcija. Sve to će, dodaje Kotarski, rezultirati povećanjem volumena trgovine, ali, kako kaže, tu ne treba očekivati neke jako velike volumene trgovine koji bi se mogli osjetno reflektirati na ekonomsku politiku Hrvatske. Zaključuje kako je svaki dodatno zarađeni dolar izvoza dobrodošao, ali ne treba tražiti nikakve revolucionalne pomake u potencijalnoj stopi rasta, zaposlenosti i slično.