Mediji u BiH između etničkih nesnošljivosti i osrednjeg sadržaja

Upravni odbor Bosanskohercegovačke radio-televizije (BHRT) u lipnju je donio odluku da od 30. lipnja privremeno prekine produkciju i emitiranje programa. Ova je odluka izravna posljedica financijskog duga entitetskih emitera od 25 milijuna KM: Radio-televizije Federacije BiH 16,5 milijuna i Radio-televizije Republike Srpske 8,8 milijuna KM. Postavlja se pitanje realnih posljedica i okolnosti koje će nastati nakon prekida programa, a koje nijedna institucija u toj državi nije uspjela spriječiti.

Javni RTV servis Bosne i Hercegovine prolazi dramatično razdoblje i krizu koja bi, prema novim odlukama, rezultirala gašenjem BHRT-a. Nedostatak političke volje da se pitanje financiranja javnog servisa riješi, ostavlja ovu instituciju u statusu quo.

Bosanskohercegovačko društvo prolazi krize, fobije i pesimistične slike stvarnosti. Tako su ekonomska neizvjesnost, neadekvatan obrazovni sustav i nepostojanje pravne države plodno tlo za medijske manipulacije.

Potpuno nemoćni da se izbore s etnocentričnim medijskim divovima, objektivni novinari ostaju na marginama ne tako čitanih časopisa i blogova. Zakon o javnom RTV servisu podložan je kritikama i novim idejama za njegovo poboljšavanje, međutim opet su se sve inicijative svele na pitanje službenih jezika televizijskih i radiokanala i nova etnička usitnjavanja, a pitanja niske kvalitete sadržaja programa i objektivnog istraživanja, kao i problem financiranja u medijskom prostoru, guraju se u drugi plan.

Borba protiv takvih oblika cenzure možda nije glasna i masovna kao što je to bilo u Srbiji, gdje je problematiziranje medijske kontrole rezultiralo prosvjedima, ali postoji. Na primjer, Omladinska novinska asocijacija u BiH radi na uspostavljanju bolje kvalitete medija i povjerenja građana u medije. Tako Ahmed Hodžić iz ove asocijacije tvrdi da ga kao mladu osobu, koja je svoje polje interesa okrenula izučavanju ponašanja i stanja medija u BiH, medijska slika u BiH ne ostavlja uvjerenog u svijetlu budućnost objektivnog izvještavanja i pouzdanih medija.

“Aktualna događanja u vezi s javnim RTV sustavom u BiH dodaju nepouzdanju, jer, uzevši u obzir da se pored trenutačno vrlo niske kvalitete sadržaja, entitetske podijeljenosti i novčanog deficita, razgovara o dodatnim segregacijama, nacionalnim jednačenjima i lošim sustavima funkcioniranja i naplate, što je dodatni poticaj za nove gubitke javnog RTV servisa”, kaže Hodžić.

Prema World Press Freedom Indexu, Bosna i Hercegovina zauzima 68. poziciju, s liberalnim zakonima o medijima, ali je problem u nedostatku implementacije.

“Situacija u medijima u BiH nikad nije bila gora i samo je refleksija stanja u državi”, ističe Rubina Čengić iz časopisa START i ističe velik broj medija, a nikakvu odgovornost.

“Nezavisni mediji, oni koji iza sebe imaju vlastiti medijski proizvod, u jako su teškoj situaciji”, ističe Čengić. No nije nevažno istaknuti da sve ankete pokazuju da ljudi u BiH još najviše vjeruju medijima, ali mediji nikako da kapitaliziraju to povjerenje, zaključuje.