Je li TTIP američki trojanski konj?

Deseci tisuća ljudi okupili su se na prosvjedima u Hannoveru u travnju, a u listopadu se u Berlinu okupilo njih oko 200.000 s ciljem zaustavljanja TTIP sporazuma. U raspravi o TTIP-u, u posljednje se vrijeme mogu čuti sve žešće kritike kako ovaj sporazum prekida barijere, ali nauštrb europskih građana koji će izgubiti prava i zauzvrat dobiti genetski modificiranu hranu ili pobornike koji tvrde da upravo ovakav sporazum može riješiti brojne ekonomske probleme. Partnerstvo za transatlantsku trgovinu i ulaganja između EU-a i SAD-a, ili TTIP, sporazum je kojim se nastoji regulirati trgovinske i investicijske odnose.

Jedan od najistaknutijih prijepora, podvlači pobornik sporazuma Srđan Gjurković, bivši predsjednik saborskog Odbora za financije i državni proračun, jest onaj povezivanja TTIP-a s otvaranjem vrata GMO-u. “Usklađivanje propisa ne znači snižavanje kriterija, zadržavamo zaštitu potrošača, standarde u poljoprivredi, a pokušavamo naći rješenje za smanjenje nevažnih barijera”, ističe Gjurković.

Najveća se korist budućeg sporazuma, prema njegovu mišljenju, očekuje u poglavlju o malom i srednjem poduzetništvu, definiranju boljeg okvira za zaštitu ulaganja i području mobilnosti. Tvrdi da su prema nekim projekcijama najveći gubitnici Kina, Rusija i druge velike svjetske ekonomije, samim time je jasnija tajnovitost tih 13 pregovora.

S druge strane, Antonio Dražović, supredsjednik stranke Slobodna Hrvatska, ujedno protivnik TTIP-a, ističe da dok je Europska komisija isključivala išta sporno vezano uz Partnerstvo, udruge i mnogi stručnjaci od početka taj ugovor nazivaju trojanskim konjem s kojim američke korporacije traže put do europskog tržišta. Tako se u ovom kontekstu pojavljuje i kontroverzna kompanija Monsanto, “koja bi preko TTIP-a došla na velika vrata u Europu, a Hrvatska će biti preplavljena genetski modificiranom hranom i proizvodima.” Zaključuje da će TTIP naštetiti Hrvatskoj, ali i Europi u cijelosti, a korist će izvući samo korporacije i predstavnici država koji se pobrinu da ovaj sporazum prođe. Ekonomski stručnjak i bivši ministar gospodarstva Ljubo Jurčić, kaže da su sporazumi poput TTIP-a logičan nastavak procesa globalizacije, odnosno deteritorijalizacije nacionalnih država.

“Svaka takva trgovina smanjuje troškove trgovanja te cijene proizvoda i ako se zadrži isti dohodak, onda je roba jeftinija i jednima i drugima, te se povećava kupovna moć dohotka, što znači da se tako povlači trgovina, koja povlači proizvodnju”, ističe Jurčić. Tako je osnovni argument taj da će ovakav sporazum uzročno-posljedično povećati BDP odnosno standard europskih i američkih građana. Jurčić postavlja i pitanje raspodjele ove integracije, odnosno utjecaja na treće zemlje (Indija, Kina, Japan, Rusija), te ističe i snažan geopolitički efekt sporazuma.