Izlaskom Britanije iz EU London gubi 100.000 radnih mjesta?

S jedne strane članstvo u Uniji koristi UK, a s druge EU birokracija smeta neoliberalnoj ekonomiji

U Ujedinjenom Kraljevstvu u lipnju ove godine održat će se referendum u kojemu će građani birati između opcija ostanka u Europskoj uniji ili izlaska iz nje. Prekid članstva, započetog 1973., obje bi strane doveo u novu situaciju, gdje bi se prema izjavama stručnjaka, velike posljedice osjetile u pogledu ekonomije i trgovine, te bi britanski poslovni sektor ušao u područje nestabilnosti.

TRGOVINSKI TRENDOVI

U pogledu zabrinutosti za radna mjesta, europska migracijska kriza jedan je od novijih faktora utjecaja. Taj je trend, prema Alanu Hostu, stručnjaku za međunarodnu ekonomiju i poslovno okruženje EU-a s Ekonomskog fakulteta u Rijeci, prisutan još od 2004., kad je prihvat novih članica u EU prouzročio postupan rast ekonomskih migracija u UK. Premda članstvo u Uniji uvelike koristi Britaniji, “EU-ova birokracija smeta neoliberalnoj ekonomiji, u sklopu koje je financijska industrija donijela neizmjernu zaradu londonskom Cityju” ističe Dragomir Sundać, profesor međunarodne političke ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Rijeci. Na prepreku u EU-ovu zakonodavstvu upućuje i Host, te uz brexit kampanju veže i promjene trendova u trgovini britanskih poduzeća. Naime, izvoz se diversificirao na zemlje izvan EU-a, pa je tako od 2001. do 2014. godine ukupni izvoz koji otpada na EU, pao za deset posto.

“S druge je strane u istom razdoblju došlo do koncentracije uvoza što pokazuje manju ovisnost britanskog izvoza o europskom tržištu”, ističe Host.

SLUŽBENI STAVOVI

Na zatraženi komentar o toj temi Mark Armstrong iz političkog odsjeka veleposlanstva Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske u Zagrebu, uputio nas je na službeni stav vlade, kojim se jasno podržava ostanak u EU. U transkriptu govora koji je britanski MVP iznio početkom ožujka, stoji da je članstvo nužno za Britaniju jer tako ona ima globalni utjecaj kao jedan od vodećih članova najvećega svjetskoga trgovinskog bloka, te slobodan pristup tržištu EU-a od 500 milijuna potrošača.

U govoru se osvrće i na dogovor koji je u Bruxellesu sklopio premijer Cameron, a tiče se posebnog statusa u EU čime bi Britanija imala the best of both worlds. UK bi tako zadržalo pogodnosti koje ima članstvom u Uniji - bez obveze zamjene funte eurom, izuzetkom iz schengenskog prostora i izuzetosti od obveza prema nekim pravnim odredbama, što pak tjera EU na određene izmjene. Jasno je da je važnost i veličina Britanije u ekonomskom i političkom smislu zaslužna za ustupke na koje je EU pristao, ali ostaje pitanje eventualnog pozivanja drugih članica na taj slučaj i traženja vlastitih pogodnosti u Uniji.

OPCIJA LEAVE

Taj dogovor međutim nije promijenio mišljenje dijela građanstva i političkih opcija koji se zauzimaju za opciju leave. Host ipak smatra da bi se posljedice brexita osjetile negativno, “London bi kao glavno financijsko središte EU-a pretrpio izravne posljedice, a procjene čelnika financijskih institucija lociranih u Londonu govore o potencijalnom gubitku do 100.000 radnih mjesta.“