Pitanje granica test je za EU

Zbog izbjegličke krize na širem prostoru Europe, postavlja se pitanje je li Schengenski sporazum ugrožen? Naime, problemi protoka mnogo ljudi, nepredviđenog procedurama EU-a i Schengenskim sporazumom, postavljaju mnoga pitanja. Tako se javila “bojazan” o tome koliko su zastoji i propuštanja na graničnim prijelazima schengenske zone u skladu s pravilima i procedurama tog poretka. Iz toga slijedi i pitanje što budući razvoj događaja znači za zemlje obuhvaćene Schengenskim sporazumom i EU, ali i Hrvatsku, koja je u još u proceduri pristupanja. Samim time, uzmu li se u obzir mogućnosti i aspiracije mladih u obliku obrazovanja i mobilnosti, što za njih sada i u budućnosti znače ugroženost i vjerojatne izmjene Schengenskog sporazuma?

Izjave političara, čelnika i stručnjaka EU-a u posljednje vrijeme, poput one kancelarke Merkel koja tvrdi da će se, ako pravedna raspodjela izbjeglica u Europi ne bude moguća, “postaviti pitanje budućnosti schengena”, pokazuju kako razmišljanja o mogućim scenarijima o ovoj temi nisu nimalo bezazlena.

TEŠKO DO KONSENZUSA

Kristijan Kotarski, docent na Fakultetu političkih znanosti, tvrdi da “iako je Schengenski sporazum vrlo koristan mehanizam suradnje država članica, u ovom obliku i situaciji pokazuje određene nedostatke.” Ističe licemjerje kancelarke Merkel kad je pozvala izbjeglice “bez osiguranog transporta, ruta i postavljenih pravnih normi.”

Kada se govori o organizaciji, u obzir treba uzeti zemlje na početku rute – Tursku, Jordan i Libanon - koje posljednjih nekoliko godina konstantno pružaju smještaj za gotovo četiri milijuna ljudi. Izbjeglicama bi se u tim državama, kaže Kotarski, trebali izdavati dokumenti. U tom bi slučaju bilo mnogo teže govoriti o padu schengena. No budući da nije tako i, ako će se situacija razvijati kao dosad, bez dugoročnijeg razmišljanja i s traljavim kriznim menadžmentom, zaključuje da je tada jedan od scenarija uvođenje graničnih kontrola i veća proliferacija zidova – što će rezultirati padom Schengena.

Igor Tabak, vanjskopolitički i vojni analitičar, napominje kako, iako je očito da grčko zaobilaženje dijela obveza koje proizlaze iz članstva u schengenskoj zoni na neki način negira smisao tog graničnog režima, pitanje opstanka čitave zone nije aktualno, “posebno imajući na umu da robni, komercijalni i fitosanitarni aspekti ovoga sustava uvelike i dalje neometano vrijede”. No tvrdi kako je ova situacija još jednom jasno pokazala i način na koji funkcionira EU - “gdje se do konsenzusa dolazi teško i polagano, sve do trenutka kada nevolje ne zakucaju na vrata i onih velikih te od krize udaljenih država, kada proces zna naglo ubrzati.”

Tabak ističe da, s obzirom na intenzivnost pritiska na zemlje Balkana, ovaj val migracija nije nešto što bi Hrvatska ili bilo koja okolna država mogla sama riješiti. Uz to, jednako je jasnom postala i činjenica da val migracija koji je tzv. balkanskom rutom zapljusnuo regiju nije nešto što bi Hrvatska ili bilo koja druga okolna država mogla sama riješiti. Tako je očigledna potreba za širim, europskim dogovorom. Bez tog dogovora, upozorava, s problemima će i dalje biti primarno suočene države pred čijim se vratima migranti zaustave – što je posebno loše za manje države na rubu EU-a.

“Takav bi ishod stvari bio iznimno loš i za Hrvatsku, koja bi zato na postizanju širega europskog dogovora trebala nastojati i iz svojih vlastitih strateških nacionalnih interesa”.

Uzevši u obzir sve spomenuto u kontekstu mladih i njihove mobilnosti, mogući promijenjeni odnos prema trećim zemljama i uvođenje unutarnjih graničnih kontrola, ne bi trebalo imati učinka na mobilnost mladih, u vidu usporavanja procesa.

SURADNJA ZEMALJA

Suradnja zemalja na regionalnoj i europskoj razini zbog izbjegličke krize, mobilnost mladih u regiji i EU, uz razvoj adekvatnih mehanizama za suradnju sektora mladih i zbrinjavanje izbjeglica, ciljevi su i objekti koje Mreža mladih Hrvatske zagovara – tvrdi Gabrijela Martić, članica Upravnog odbora MMH.

“Smatramo da je ključ rješenja ovih problema u obrazovanju i suradnji mjerodavnih tijela, te podržavamo ratificiranje revidirane Europske socijalne povelje, uz uvođenje Građanskog odgoja i obrazovanja, osnivanja Ureda za mlade Vlade RH koji bi otvorile prostor za dijalog i razumijevanje predstojećih problema, uz ostvarivanje mehanizama”, kaže Martić.