Najavili zabranu aplikacija poput WhatsAppa

Čini se kako Velika Britanija svakog dana postaje korak bliže nekom obliku policijske države. Zbog straha od terorizma ta zemlja, proklamirajući društvenu odgovornost, čini se da zadaje snažan udarac svojim građanima, i to na “svetom” području temeljnih ljudskih prava. Naime, Britance čeka mnogo više od pojačanih mjera nadzora izlaska/ulaska u zemlju. U pitanju je i promjena obrazovnih i zdravstvenih programa, kao i najava zabrane aplikacija poput WhatsAppa, s ciljem prevencije mogućega ekstremističkog ponašanja, posebice mladih.

POLITIKA IZVANREDNOG STANJA

Riječ je o novom Antiterorističkom i sigurnosnom zakonu koji je, nakon što je izglasan u parlamentu, 12. veljače dobio kraljičin službeni pristanak. Zakon je europska verzija američkog Patriot Acta, donijetog nedugo nakon 11. rujna, dok su nedavno gotovo identični izglasani u španjolskom i australskom parlamentu.

Prof. Krešimir Petković, politolog i stručnjak za javne politike s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, priču je smjestio u širi kontekst. “Policijsko zakonodavstvo poput nadrealističke regulacije javnog reda je u usponu. Zakoni su cinični: govore općenito o konkretnim neprijateljima, a njihova općenitost otvara mogućnosti širenja područja borbe”, ističe Petković. Konkretno, dio zakona, pod službenim imenom “The Risk of being drawn into terrorism” podrazumijeva uvođenje novih administrativnih položaja u javni sektor i njima paralelno davanje ovlasti korištenja moći nad potencijalno opasnim pojedincima. Uvođenje monitoringa, ograničavanje akademskih sloboda kao i sloboda izražavanja i okupljanja također su dio paketa. Iako novi zakon za cilj ima zaštitu temeljnih britanskih vrijednosti poput demokracije, slobode govora i vjerske tolerancije u mnogočemu im je oprečan.

“To je naravno skandal, ali samo iz perspektive ozbiljno shvaćene liberalne demokracije”, govori Petković.

“Kako je to odavno pokazao talijanski filozof politike Agamben, imate permanentnu politiku izvanrednog stanja u kojoj je čovjek pred političkom moći često sveden na goli život lišen pravne zaštite. Tortura i dalje egzistira kao praksa, samo što obično nije spojena s javnim teatrom okrutnosti”, nastavlja Petković.

Ova će antiekstremistička promjena zahvatiti zatvore, bolnice, ali i obrazovne institucije gdje će službenici i profesori biti podvrgnuti raznim treninzima kako bi postali sposobni prepoznati i ocijeniti rizik pojedinca kao potencijalnog ekstremista tj. terorista. Dobit će i ovlasti “izdavanja naredbi” u skladu s novim pravilima dok se izbor sredstava i način provođenja zakona stavlja u ruke lokalnoj, u ovom slučaju prilično autonomnoj, vlasti. Na fakultetima će se također uvesti novi protokoli za gostujuće predavače – provjera i moguća promjena sadržaja njihovih predavanja - kao i protokoli o dostupnosti materijala u svrhu akademskih i znanstvenih istraživanja.

NOVI NASILNICI I NOVE ŽRTVE

“Nova raspodjela moći uvijek proizvodi nove uloge za subjekte, nove politički ovlaštene nasilnike u različitim registrima, i nove žrtve”, ističe Petković. Tako gledano, vladina strategija koja za cilj ima prevenciju ekstremizma, može dodatno marginalizirati i otuđiti, u ovom slučaju konkretno muslimane, a to kao posljedicu može imati porast ekstremističkoga i/ili terorističkog ponašanja. Na mogućem su udaru i svi neistomišljenici, mnogi aktivisti i prosvjednici ili bilo kakvi skeptici prema modernom sustavu demokracije.