Hoćemo li uskoro manje čitati, a više ‘slušati’ literaturu?

Knjiga je oduvijek bila izvor znanja, ali ponekad i jedina dostupna razbibriga. Danas, unatoč tome što nam razvoj tehnologije omogućava pristup stotinama i tisućama domaćih i stranih naslova, imamo dojam da čitamo manje nego ikad. Međutim, svijetom već neko vrijeme buja novi trend, a on se krije u audioknjigama.

Stvar je prilično jednostavna, tiskani oblik izdanja čita osoba s ugodnom bojom glasa i izvrsnom dikcijom, a potom se sve producira u format pogodan za slušanje putem raznih uređaja – računala, mobitela, tableta ili bilo kojeg drugog gadgeta koji podržava reprodukciju audioformata. Tako svoju knjigu možete ponijeti bilo kamo sa sobom da je uopće ne držite u rukama.

NAKLADNICIMA NEISPLATIVO

Takav način “čitanja“ najbolje je prihvaćen u Velikoj Britaniji, Australiji i Sjedinjenim Američkim Državama. Kompanija u vlasništvu diva Amazona – Audible, na svojoj internetskoj stranici svim zainteresiranim i potencijalnim korisnicima daruje jednomjesečno besplatno članstvo, a poslije i mjesečno članstvo za 14,95 američkih dolara, točnije, za malo više od 100 kuna. Jedna su od najjačih baza audioknjiga na svijetu.

No kako je u Hrvatskoj? Lidija Vitelić iz jedne od većih knjižara objasnila nam je kako situacija u pogledu audioknjiga u nas nije ni približno optimistična kao u inozemstvu. Na tu je vrstu knjiga visina poreza na dodanu vrijednost u nas 25 posto, što nakladnicima ne ide u korist.

Uz to, recesija se osjetila i u ovom sektoru stoga se audioknjige iz inozemstva ne dobavljaju u velikom broju, ali kupci mogu naručiti neki naslov, pa ih knjižara tek tada nabavlja. Još jedan element koji je važno spomenuti jest taj da je i ono malo audioizdanja koja se mogu kupiti, najčešće snimljeno na engleskom jeziku. Vitelić kaže kako je jedina audioknjiga snimljena na hrvatskom jeziku koja doživjela veliku popularnost – prvi dio priče o čarobnjaku Harryju Potteru britanske spisateljice J.K. Rowling.

Česta je zabluda da su zvučne knjige namijenjene isključivo slijepim ili slabovidnim osobama. U ubrzanoj svakodnevici često ne stignemo pročitati knjigu, ali zato je odslušati možemo dok usisavamo ili peremo prozore. S time se slaže i Ivana Vahtarić, studentica psihologije i ljubiteljica audioknjiga.

Na pitanje gdje nabavlja audioverzije, Vahtarić odgovara: “Audioverzije knjiga nalazim ih na raznim internetskim stranicama, pretražujem baze podataka i skidam ih s interneta”, kaže Ivana. Najčešće ih sluša za vrijeme vožnje u javnom prijevozu kako bi si skratila vrijeme. S druge strane studentica novinarstva Maria Prkut ipak će radije izabrati dobru staru tiskanu verziju.

ČAR FIZIČKE KNJIGE

“Jednostavno volim ‘fizičke’ knjige. Kada dođem kući za praznike, nema mi ništa draže nego zavući se u kućnu biblioteku gdje mogu pronaći razne naslove. Neki od njih su stariji od tridesetak godina. Moji roditelji su čitali, možda će i moja djeca - tu je ta čar”, kaže Maria.

A doživljavaju li odslušanu knjigu jednako vrijednom kao i pročitanu – obje su se studentice složile da nije važno kojim medijem je knjiga doprla do čitatelja (ili slušatelja) nego da je poanta u širenju vokabulara i horizonata.

“U svakom slučaju postajemo ‘bogatiji’ za još jedno književno djelo”, zaključuje Maria.