Rad za 2400 kuna ne može biti zamjena za reformu sustava

Znači li povišenje visine novčane pomoći za osobu na stručnom osposobljavanju s 1600 na 2400 kuna na mjesec nužno i poboljšanje situacije problema zapošljavanja mladih? Sven Janovski, potpredsjednik Programa Prava mladih Mreže mladih Hrvatske, za Global tvrdi da je spomenuto povišenje samo površinsko poboljšanje u rješavanju problema.

ALARMANTNI BROJEVI

“Povišenje naknade za SOR (stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa) na 2400 kuna, koliko iznosi i minimalna plaća, svakako je poboljšanje za korisnike. No problem je u tome što se time SOR tako izjednačava s normalnim zaposlenjem, a to nije”, ističe Janovski.

“Iako se država deklarativno bavi nezaposlenošću mladih, uglavnom zbog pritiska Europske unije, koja je postavila vrlo konkretne ciljeve svojim članicama i očekuje konkretne rezultate, mjere koje država osmišljava za to zapravo se često bave površinskim problemima, a ne ulazi se u ono bitno - reformu sustava kako bi mladi koji izlaze iz sustava obrazovanja bili potpuno spremni za rad, bez potrebe da nešto toliko osnovno kao praktično iskustvo stječu izvan samog sustava”, dodaje Janovski.

S druge strane Mirella Rašić, voditeljica odjela za političko izvještavanje i analitiku predstavništva Europske komisije u RH, tvrdi da je “stanje nezaposlenosti mladih u Europskoj uniji dosegnulo alarmantnu razinu. Broj mladih koji su i prvom kvartalu prošle godine bili nezaposleni porastao je na 5,4 milijuna”.

Prema nezaposlenosti mlađih od 25 godina, Hrvatska je na trećem mjestu, iza Grčke i Španjolske. U prvom kvartalu u Republici Hrvatskoj bilo je 48,7 posto nezaposlenih mladih, u Španjolskoj 54 posto, a u Grčkoj 57,7 posto.

Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska je prihvatila paket mjera Garancija za mlade 1. srpnja 2013., ali to da postoji taj dokument i program, studentu ili osobi sa stručnom spremom ne znači mnogo ako se politike u praksi ne provode.

Mjere se, naime, temelje na preporuci da se svakoj osobi mlađoj od 25 godina treba osigurati zaposlenje, naukovanje, pripravništvo ili nastavak obrazovanja u roku od četiri mjeseca po izlasku iz sustava obrazovanja. Mjere osiguravaju i rad na jačanju te uključivanju mladih u poduzetništvo, kao i razvoj organizacija civilnog društva, a pomak je od početka implementacije mjera vidljiv, pa ti rezultati s jedne strane bude optimizam.

STIHIJSKO PROVOĐENJE POLITIKA

Iz Mreže mladih kažu da u odnosu prema prošlih nekoliko godina postoji poboljšanje u nekim područjima zapošljavanja mladih, ali i upozoravaju da je “politika zapošljavanja mladih uglavnom loše razvijen sektor javnih politika i da se vodi stihijski i bez kvalitetna promišljanja. Osim toga, sadašnje politike loše koriste analitičku pozadinu na temelju kojih bi se mogle usmjeriti na posebno osjetljive društvene skupine.’’

Budući da iz Ministarstva tvrde da se sukladno prognozama Europske komisije za 2015. predviđa spor rast i visoka (ali relativna) nezaposlenost na razini cijele Europske unije, mladi se mogu samo nadati što većem broju plaćenih i neplaćenih poslova i uspješnosti “bogatog” curriculuma vitae.