Na police dolazi jeftinija tehnika, s njom i GMO te američki lijekovi?

Hrvatski bi građani u bliskoj budućnosti mogli na policama prodavaonica naći još raznolikiji asortiman robe, pogotovo tehnologije, i to po osjetno nižim cijenama. Uz to bi naše korporacije pa manji i srednji poduzetnici mogli lakše plasirati svoje proizvode na svjetskom tržištu, uz standardizirane uvjete proizvodnje te niže troškove, kakvi su se dosad gomilali zbog carina i birokratskih procedura. Sve bi to trebao omogućiti sporazum između dvaju najjačih svjetskih gospodarstava, Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije, o čemu se pregovara već godinu i pol, dok bi sporazum trebao biti potpisan u 2015., čime bi se stvorila najveća transatlantska trgovinska zona.

Ipak, sporazum poznat kao TTIP, koji u okruženju gospodarske krize donosi nadu u olakšanje i za potrošače i za poduzetnike, izaziva velike kontroverze i akcije protivnika, pa je tako početkom ovog prosinca europska građanska inicijativa “Stop TTIP” skupila milijun potpisa za prekid pregovora, upozoravajući kako je sporazum prijetnja demokraciji u korist korporativne dominacije.

OTVORENIJE TRŽIŠTE

Upravo to da je vrlo mali broj građana u našoj zemlji upoznat s tako važnim sporazumom, mnogima nameće pitanje - o čemu je, zapravo, riječ? Sadržaj sporazuma je, naime, opširan i prilično netransparentan s obzirom na to da je prvih šest mjeseci skrivan od očiju javnosti. Od dana kada je dio sadržaja “procurio” u javnost traju polemike o pitanju njegove transparentnosti.

Ukratko, TTIP podrazumijeva nesmetan međusobni pristup tržištu, stvaranje globalnih pravila trgovanja i suradnja u regulaciji tržišta. Kao takav zaista može proizvesti velik broj novih radnih mjesta i omogućiti lakše zapošljavanje, pogotovo u inozemstvu. Jednako tako, TTIP bi olakšao i pojeftinio plasman proizvoda na strana tržišta. Načela proizvodnje za domaće (europsko) i strano (američko) tržište bi se ujednačila što bi ujedno smanjilo trošak koji proizlazi iz različitih proizvodnih standarda. Poduzetnici bi pod jednakom legislativom mogli pokretati poslove u Zagrebu, u Münchenu i New Yorku. Uz načela proizvodnje naravno, ujednačila bi se i načela trgovine.

Kupovna moć potrošača bi se trebala povećati kao i spektar samih proizvoda. Cijene proizvoda bi se snizile, posebno tehnologije, svih vrsta. Ali, dok s jedne strane dobivamo jeftinije mobitele, tablete i tenisice, s druge punimo police američkom hranom i lijekovima, a poznato je da Europljani i Amerikanci nemaju baš iste poglede na kvalitetu tih proizvoda.

PORAST IZVOZA

“Posljedice sporazuma sigurno podrazumijevaju porast izvoza u svim dijelovima gospodarstva, što je dobro za radna mjesta. Tu je i je mogućnost povišenja ukupnih plaća i mogućnost dodatnog zapošljavanja i za visoko i nisko kvalificirane radnike. Genetski modificirani organizmi neće biti dio sporazuma jer je to dio osnovnih zakona o zaštiti ljudskog života, zdravlja, dobrobiti životinja i okoliša”, za Global je rekao europarlamentarac Tonino Picula. Dodao je da je poljoprivredna proizvodnja jedan od ključnih sektora u kojima pregovarači moraju održati obećanje o tome kako neće doći do snižavanja standarda.

S obzirom na to, pitanje GMO-a moglo bi ipak biti problem ako se zna da je u veći dio američke poljoprivredne proizvodnje uključen GMO kao i u Europi sporno hormonsko tretiranje hrane. Dakle, ne isključuje se mogućnost ulaska GMO proizvoda na EU tržište, ali u neku ruku može se očekivati protivljenje europskih pregovarača takvom rezultatu s obzirom na postojeće zakone.

TTIP ipak podrazumijeva mnogo više od pukog ukidanja trgovinskih barijera. Pregovara se i o organizaciji i privatizaciji javnih službi, posebice zdravstva i voda. Banke su također dio TTIP agende. Sadržaj obuhvaća i ujednačavanje standarda u pitanjima životnog okoliša, pravila o zaštiti ljudskog zdravlja, sadržaju životnih namirnica te zaštiti investicija i autorskih prava.

Od Ministarstva vanjskih i europskih poslova o pitanjima TTIP sporazuma nismo dobili nikakav odgovor osim poziva na okrugli stol imena Stvarna dobrobit za tvrtke s obje strane Atlantika. Konferencija je održana 22. listopada u hotelu Dubrovnik u organizaciji veleposlanstva SAD-a i Velike Britanije, Američke gospodarske komore, British Business Center of Croatia i Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH. Uz isticanje pozitivnih strana sporazuma, poput povećanja izvoza i otvaranja radnih mjesta, o stavkama poput privatizacije javnih službi, bankarskom sustavu ili pak ISDS sudovima nije bilo govora.

Predsjednik Odbora za europske poslove Hrvatskog sabora Daniel Mondekar dao nam je konkretnije odgovore.

SMANJENJE ŠUME ZAKONA

“Trenutačno ništa konkretno nije dogovoreno jer se čekala nova Europska komisija. Oko Božića započinje 8. krug pregovora koji će biti nešto konkretniji. Pregovara se o 30-ak poglavlja od kojih je energetika jedno od važnijih za Hrvatsku.” Mondekar tvrdi kako se TTIP sporazumima “šuma zakona smanjuje bez gubljenja standarda. O GMO-u kao ni o ‘data protection’ se neće raspravljati dok su ISDS sudovi i dalje otvoreno pitanje.”

TTIP pregovori su bez sumnje vrlo kompleksna tema, a konačni će sporazum biti stavljen pred Europsko vijeće i Europski parlament, odnosno američki Kongres. Tako će na kraju završna verzija biti podložna mnogo većoj inspekciji, a do tada se treba nadati da će ovu temu popratiti i daleko zastupljenije javne rasprave koje bi trebale pridonijeti većoj transparentnosti ovog sporazuma.