Zbog krize uvjetovane pandemijom korona virusa, većina je studenata ostala bez studentskog posla, a s obzirom na činjenicu da su nekima oni bili jedini izvor prihoda, studenti postaju meta mnogobrojnih MLM i sličnih korporacija. Nude se tako poslovi lake zarade, obećavaju se brda i doline. Postaješ svoj šef, otvaraju ti se mnogobrojne mogućnosti, a sve što trebaš napraviti jest uložiti – 1500 eura. Jedna od takvih tvrtki je i danski B:hip, čije su ponude za laku zaradu posvuda na društvenim mrežama.

"Kod nas nema korone, izvanredna prilika da zaradite i živite luksuzno", stoji u njihovim objavama, govori se u webinarima.

Zbog uputa Stožera za nacionalnu sigurnost, njihov predstavnik Antonijo Lekić nije mogao održavati sastanke fizički, pa je sav svoj posao preselio online. Održavao je webinare i to nekoliko njih. Priča je otprilike ista, kako bi student čuo nešto više o njihovom poslu, mora platiti ulaznicu u iznosu od deset eura koju može platiti putem usluge PayPala ili putem ponude. Prvi je sastanak ostao besplatan, a njegov se sadržaj nije puno promijenio. Četrdesetak minuta samohvale i obećanja. Ono što je ovoga puta drukčije je cijena ulaznice za sljedeći sastanak, koja je sada skuplja za nekoliko kuna. U jednom od takvih online predavanja, Antonijo Lekić uspoređuje navike ljudi s kuhanjem hrenovki, o plaćanju poreza govori posprdno te uvelike kritizira hrvatsko obrazovanje, iako je završio tek osnovnu školu. Na jednom od svojih webinara govorio je o iznosu plaće koju radnik dobije.

"Kad radniku poslodavac isplati plaću on ne dobiva puni iznos, nego dio uzima država kroz mirovinsko i zdravstveno osiguranje, porez na dobit i PDV", govori Antonijo, što djelomično ne stoji. Svaki bi poslodavac trebao plaćati poreze i doprinose. Porezi su ovisni o registraciji tvrtke, a doprinosi su vezani za radnike, u što spadaju mirovinsko osiguranje prvi i drugi stup, zdravstveno osiguranje te manji doprinosi koji se odnose za zapošljavanje i povredu na radu. PDV, kojeg Antonio Lekić spominje, vezan je za porez kojeg plaća krajnji kupac za proizvod ili uslugu. Lekić dodaje da radnik praktički prvih četiri sata smjene radi za nekog drugog, a drugih četiri za sebe. Dok govori o svome biznisu i predstavlja ideju B:hipa, uspoređuje "klasični" posao za koji je potrebno redovno plaćati porez s poslom koji on nudi.

Od posljednjeg teksta kojeg je Global objavio, B:hip je promijenio neke odrednice poslovanja. Sada svaka osoba koja ulazi u biznis mora potpisati ugovor kojemu se garantira povrat uloženog novca ako se ne ostvari profit, što do nedavno nije bio slučaj. Ministarstvo unutarnjih poslova upozorava na potencijalno sumnjive poslovne ponude, a kao jedan od najučestalijih znakova navode primanje učestalih nenajavljenih poziva, obećavanje brze dobiti uz uvjeravanja da je riječ o sigurnoj poslovnoj ponudi, kao i ograničavanje dostupnosti same ponude koja je dostupna samo na ograničeno vrijeme. Ističu da je jedan od načina kako se osoba može zaštiti od takvih ponuda savjet financijskog stručnjaka prije ulaganja u potencijalno sumnjiv biznis, ali odbijanje nenajavljenih poziva. Savjetuju da se za bilo što sumnjivo, odmah obrate policiji. Iz Financijskog inspektorata Ministarstva financija poručuju da protiv danske tvrtke B:hip do sada nije podnesena nikakva prijava, niti je tvrtka bila predmet nadzora iz nadležnosti Financijskog inspektorata.