Kako bismo testirali nove medijske forme i oblike provest ćemo dubinsku analizu medijskog sadržaja, ali i stavova javnosti o sadržaju, kao i povjerenju u medije i medijske djelatnike. Krajnji je cilj povećati kvalitetu informativnih sadržaja, interes javnosti te vjerodostojnost medija, rekao je izv. prof. dr. sc. Igor Kanižaj na predstavljanju jedinstvenog projekta "Istraživački novinarski laboratorij: Vjerodostojnost medija kroz kulturu eksperimenta i inovacije u redakcijama" (skraćeno JOURLAB), na Fakultetu političkih znanosti početkom ožujka.

Projekt su, osim njega, predstavili članovi istraživačkog tima – prof. dr. sc. Tena Perišin, koja je ujedno i voditeljica projekta, izv. prof. dr. sc. Igor Kanižaj te doktorandice Petra Kovačević i Stela Lechpammer, a valja spomenuti i još jednog člana tima, izv. prof. dr. sc. Andriju Henjaka.

Glavni je cilj tog projekta u sljedeće četiri godine uspostaviti novinarski laboratorij, ili, prema riječima profesorice Perišin, "novinarsku kliniku", prvi laboratorij te vrste u Hrvatskoj u kojem će se proizvoditi i testirati nove novinarske forme i informativni oblici, prema uzoru na primjere dobre prakse na vrhunskim sveučilištima u SAD-u i Europi.

Povećanje kvalitete informativnih sadržaja

Projekt je počeo 2. siječnja 2020. i trajat će četiri godine, a u formiranom istraživačkom timu pet je istraživača.

Prvi je korak projekta prikupljanje podataka o sadržaju novina, televizije i online medija u Hrvatskoj kako bi se utvrdile karakteristike sadržaja poput pokrivenih tema, načina njihove obrade i pristranosti medija. Od novina će se analizirati najčitanije hrvatske dnevne novine – Večernji list, Jutarnji list i 24sata, a od televizijskih programa analizirat će se headlines informativnih emisija triju programa – HRT-a, Nove TV i televizije N1.

"Medije smo birali prema dosegu i utjecaju, a, nažalost, zbog ograničenog proračuna, bili smo primorani fokusirati se samo na dnevne novine i televizijske kanale. No analiza je tek prvi korak u istraživačkom dijelu našeg projekta", ističe Kanižaj.

Osim toga istražit će se i nove novinarske prakse u inozemstvu, razvijene kao dio strategije vraćanja vjerodostojnosti medija, kao i približavanja mladoj publici. Izradit će se izvještaj najboljih praksi inovativnog novinarstva iz tih triju redakcija, kao i medijskih laboratorija koji će identificirati najbolje prakse.

"Jedan dio projekta, koji je ujedno i najzanimljiviji jer odlazimo izvan granica države, jest da ćemo gledati inovativne novinarske prakse koje su uspješne u inozemstvu, točnije one prakse koje su se stvorile kao odgovor na pad povjerenja publike u novinare i to tako da idemo u Dansku gdje je stvorena nova praksa koja se zove konstruktivno novinarstvo – nastalo kao odgovor na to da su vijesti koje novinari pišu previše negativne", kaže doktorandica Petra Kovačević.

Osim Danske, gdje će posjetiti redakciju javne televizije i analizirati priče koje proizvode za svoj dnevnik, posjetit će i njemačku javnu televiziju ZDF i analizirati jednu njihovu dokumentarnu emisiju, kao i BBC-jev projekt "BBC People Fixing The World". Analizirat će njihove metode storytellinga kako bi utvrdili kakve prakse točno primjenjuju, a zatim ih testirati i na našoj publici.

Sljedeći korak je razvoj inovativnih medijskih sadržaja i njihovo testiranje na medijskim publikama, a krajnji cilj je uspostava istraživačkog novinarskog laboratorija u sklopu Televizije Student na FPZG-u, koji će raditi na istraživanjima inovativnih novinarskih i redakcijskih praksi.

Predstavljanje projekta završeno je riječima profesorice Perišin da je "samo nebo granica", u nadi da će ovim projektom napokon istražiti kako medije približiti publici i koliko ljudi u današnje vrijeme zapravo vjeruju medijima, i tako napraviti pomak u novinarstvu.

Nekoliko je ciljeva tog jedinstvenog projekta - analizirati sadržaj medija, ispitati stavove javnosti, ispitati stavove 20 vodećih urednika i novinara, da bi se ispitalo kako medijski sadržaj vide upravo akteri koji ga proizvode i kako se njihova percepcija razlikuje od percepcije medijskih publika.

"Posebno se bavimo i analizom inovativnih praksi u uglednim međunarodnim medijskim organizacijama. Potom slijedi razvoj i primjena inovativnih medijskih sadržaja i njihovo testiranje, a sve s ciljem kako bismo pridonijeli razvoju kvalitetnog novinarstva. Svi će novi oblici biti prethodno testirani u redakcijama. Zato se naš projekt zapravo i zove laboratorij ili, kako smo ga interno nazvali, novinarska klinika", kaže Kanižaj.

Potreba za vjerodostojnošću

Budući da gotovo svi suradnici na projektu dolaze iz praktičnog novinarstva i već godinama prate trendove, uvidjeli su veliku potrebu redakcija, ali i publike, za novim vjerodostojnim i inovativnim oblicima kroz koje će se na posve drugi način ispričati priča.

"Želimo stvoriti preduvjete da se medijski sadržaj predstavi na novi način koji će publici biti atraktivan, ali istodobno vjerodostojan i profesionalan. U svijetu vidimo već vrlo učinkovite primjere koji su nastali u konvergiranim redakcijama i vjerujemo da se i Hrvatska može nametnuti jedinstvenim primjerima koji će poslužiti kao primjer drugima u vraćanju povjerenja javnosti u medije i medijske djelatnike", zaključuje Kanižaj.