Ovih je mjeseci u medijskom fokusu obrazovna reforma koja se provodi u osnovnim i srednjim školama. S druge strane, promjene u fakultetskom obrazovanju u drugom su planu otkako je 2003. donijet Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, koji počiva na bolonjskim načelima, kao zadnja veća reforma visokog školstva u Hrvatskoj. Potrebi za uređivanjem sustava hrvatskih sveučilišta svjedoči neujednačenost pravila financiranja rada pojedinih sastavnica koja one propisuju.

'Za troškove upisa'

Bolonjski proces želi rasteretiti studente pri polaganju ispita i smanjiti im troškove studiranja. Studenti brojnih fakulteta, naime, u pitanje dovode plaćanje iznosa za upise jer im nerijetko niti na internetskim stranicama fakulteta ne piše zašto za upis na višu godine moraju dati od 300 do 500 kuna ili zašto je to na nekim fakultetima besplatno.

Dakle, osim što studentu nije jasno u što točno ulaže novac, ni sami troškovi na različitim fakultetima nisu ujednačeni te se razlikuju od grada do grada, od fakulteta do fakulteta. Dok na Filozofskom fakultetu u Osijeku studenti plaćaju 550 kuna za upis u drugu godinu diplomskog studija, na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu plaćaju 375 kuna. Osim toga postoje razlike i u cijeni prenesenih bodova. Marija s Fakulteta ekonomije i turizma u Puli kaže da se cijene na njihovu fakultetu razlikuju od onih na pojedinim zagrebačkima.

"U nas se ne gleda prema zasebnom bodu, nego ako imaš od šest do osam prenesenih bodova platiš 1600 kuna, a od osam do deset je oko 3200 kuna", kaže ona. Na Strojarskom fakultetu u Slavonskom Brodu, kaže student Mario, mora 12 bodova platiti oko 2000 kuna, dok na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu takav sličan iznos moraju dati za 21 bod. Djelatnica referade jednog fakulteta koja je htjela ostati anonimna rekla je da ih studenti često smatraju bezobraznima i ne shvaćaju da niti jedna od tih odluka nije njihova jer su samo posrednici.

Može li na rate?

"Bilo bi učinkovito kad bi se na svim studijima omogućilo plaćanje bodova u ratama. S obzirom na to da se od studenata često traže bankovne kartice, smatram da bi se sve to moglo rješavati brže i jednostavnije putem uplatnica", kaže ona. To su samo od nekih slučajeva koji potvrđuju da ne vrijede ista pravila na svim fakultetima. Bilo da je riječ o troškovima upisa, troškovima prenesenih bodova ili nečemu drugom, odabir fakulteta na kojemu student završi na kraju krajeva određuje iznos na njegovu bankovnom računu.