Sasvim je svejedno na kojem ste studiju
Osposobljava li stručni studij zaista za praktičan rad ili ne? Dok neki tvrdi kako razlika nema, neki smatraju kako je odgovor na to pitanje potvrdan
Kao što postoje tri razine sveučilišnih studija, tako postoje i tri razine stručnih studija. Koje su razlike i ima li ih uopće? Ako se pita Filipa koji je studirao i na sveučilišnom i stručnom studiju, onda razlika nema. Filip Verbić, prošle je akademske godine upisao Fakultet elektronike i računarstva, a ove godine studira na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu.
"Ove godine mi je puno lakše jer je FER ipak najteži fakultet u Hrvatskoj. Kada sam upisivao fakultet nisam gledao da li upisujem stručni ili sveučilišni. Zanima me elektrotehnika, pa je TVZ bio logičan izbor", objašnjava nam Filip.
RAZLIKE
Sveučilišni studij priprema za karijeru u znanosti i poslovnom svijetu, a stručni studij pruža znanje i vještine za neposredno uključivanje na tržište rada. Barem bi tako trebalo biti.
"Jedina razlika koju primjećujem jest da na TVZ-u nema onog jednog humanističkog kolegija u semestru kojeg sveučilišni studiji imaju", o razlikama govori Filip. Iako određene razlike postoje, postavlja se pitanje kolike su razlike u osposobljavanju studenata za rad. Također, nejasno je tko bi zapravo imao prednost u zapošljavanju, a tko bi bio sposobniji radnik u zanimanju za koje je studirao. Kristijan Grmovšek, student Fakulteta organizacije i informatike tvrdi kako razlike zasigurno ima.
"Razlika je u tome što sveučilišni ima više teorije za rad u područjima znanosti i obrazovanja, dok je stručni bolji za rad u praksi", kaže Kristijan, te nadodaje kako on planira raditi u struci, pa smatra da mu je odluka da upiše stručni studij bila dobra.
Razlike postoje kod titula koje se određenim studijem stječu. Preddiplomskim sveučilišnim studijem koji u pravilu traje tri do četiri godine može se sakupiti od 180 do 240 ECTS bodova. Njima se stječe titula sveučilišnog prvostupnika, odnosno popularno zvanog "bakalara". Diplomski sveučilišni studij traje jednu do dvije godina, a nosi 60 do 120 ECTS bodova. Nakon završenog diplomskog studija, dobije se akademska titula magistra, a može se i upisati poslijediplomski sveučilišni studij. Traje tri godine, a nakon njega dobije se titula doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti.
STRUČNI STUDIJ
Najkraći stručni studij traje dvije do dvije i pol godine. Kratkim stručnim studijem može se sakupiti od 120 do 150 ECTS bodova i njime se stječe naziv stručnog prvostupnika uz naznaku struke. Stručnim prvostupnikom postaje se i nakon tri, a iznimno četiri godine preddiplomskog stručnog studija. U tom se periodu sakupi 180 ECTS bodova. Zadnja stepenica stručnog studija jest specijalistički diplomski stručni studij koji traje jedna do dvije godine. Sakupljanjem 60 do 120 ECTS bodova dobije se titula stručnog specijalista neke određene struke.