Pročelnik Lovrić: Plan Kampusa Borongaj treba redefinirati
Sveučilište je najveći ‘proizvođač’ znanstvene literature u nas, zato smo i dobili priznanje time što smo uključeni u posebnu grupu istraživačkih sveučilišta u istočnoj i jugoistočnoj Europi, rekao je rektor Boras
Čak 604 studijska programa predstavila su se na 21. Smotri Sveučilišta u Zagrebu, koja se održala od 17. do 19. studenoga u Studentskom centru u Zagrebu.
Prorektorica za studente, studije i upravljanje kvalitetom, prof. dr. sc. Ivana Čuković-Bagić zahvalila je na otvorenju svima koji su se odazvali pozivu te je istaknula kako je uvjerena da će Smotra pridonijeti odlukama budućih i sadašnjih studenata da ostanu u Hrvatskoj.
Rektor Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Damir Boras rekao je da se “kvaliteta Sveučilišta u Zagrebu često u medijima prešućuje i ‘izokreće’”, jer je, prema podacima, zagrebačko sveučilište na listama svjetskih sveučilišta na koje se referiraju mediji, ali je i u regiji priznato kao kvalitetno sveučilište.
“Sveučilište je daleko najveći ‘proizvođač’ znanstvene literature u Hrvatskoj, zato smo i dobili priznanje time što smo uključeni u posebnu grupu istraživačkih sveučilišta u istočnoj i jugoistočnoj Europi, zajedno s Karlovim sveučilištem u Pragu, sveučilištima u Budimpešti, Varšavi, Ljubljani, Beogradu te s estonskim sveučilištem, odnosno u grupu razvojnih sveučilišta u tome dijelu Europe”, nadodao je Boras.
Smotra se održala pod pokroviteljstvom Grada Zagreba, a pročelnik gradskog Ureda za obrazovanje, kulturu i sport Ivica Lovrić istaknuo je kako je grad ponosan na svoje sveučilište koje je najveće i najbolje u Hrvatskoj, ali i u ovome dijelu Europe.
Lovrić se osvrnuo i na niz projekata koje grad provodi sa Sveučilištem, kao što je obnova Francuskoga paviljona i nova zgrada Muzičke akademije. Najavio je i da će se nastaviti rješavati prostorni uvjeti za zagrebačke fakultete.
Naglasio je i da je potrebno “redefinirati plan Kampusa Borongaj jer onaj model koji je tamo zamišljen sasvim sigurno nije realan i ostvariv, riječ je o velikoj površini, pa je vrijeme da gradska uprava i Sveučilište vide u kojemu će smjeru dalje ići taj projekt”. Podsjetio je da je počela gradnja 209 stanova za mlade znanstvenike zagrebačkog Sveučilišta u Podbrežju, s ciljem zadržavanja mladih u Hrvatskoj.
Ovogodišnja ceremonija otvaranja najpopularnijeg studentskog događaja nakon brucošijada, sigurno će se pamtiti. Od brojnih uvedenih noviteta, Francuski je paviljon prvi put postao dijelom cjelokupnog izložbenog prostora u kojemu su se različitim performansima, izložbama i koncertima predstavile tri zagrebačke akademije. Tako su studenti Tekstilno-tehnološkog fakulteta “krstili” otvorenje desetominutnom modnom revijom za sve uzvanike, od kojih su neki od prikazanih projekata ostvareni upravo suradnjom sa studentima triju akademija.
Ipak, u izložbenom šatoru su studenti pokazali svu raskoš matičnih fakulteta obiljem interaktivnih prezentacija od kojih je dobar dio štandova ponudio inovativnije prezentacije nego prošlih godina.