'Rektore, imamo problem!'

Svi fakulteti u Hrvatskoj su pravne osobe osim Hrvatskih studija. Hrvatski studiji nisu fakultet, već „sveučilišni centar sa statusom podružnice“ te nemaju isti stupanj autonomije kao druge ustanove. Studiji nemaju vlastiti OIB ni odvojene financije, već sve dijele s Rektoratom Sveučilišta u Zagrebu. Osim financija, nemaju pravo ni samostalnog upravljanja institucijom.

Tako o mijenjanju studijskih programa, uvođenju novih i plaćanju studenata demonstratora ne odlučuje Uprava „fakulteta“ ni njegovi djelatnici. Nemaju mogućnost ni samostalnog zapošljavanja i produljenja ugovora, nego sve odluke mora odobriti Senat Sveučilišta.

SMANJENA KONKURENTNOST STUDENATA

"Imamo jednog nastavnika koji je trenutno financiran na teret Hrvatskih studija, a čiji je postupak izbora u zvanje i na radno mjesto docenta (koje je odobrilo te bi ga financiralo Ministarstvo znanosti) prekinut rektorovom Odlukom u posljednjoj fazi, netom prije nastupnog predavanja. Članovi povjerenstva smatrali su da postupak koji je započeo 2015. godine mora biti završen u zakonskom roku jer se rektorova Odluka iz veljače 2016. ne može primjenjivati retroaktivno, nakon čega je rektor ipak istjerao svoje naknadnom uskratom suglasnosti za to radno mjesto. Isti problem imali su na Odjelu za sociologiju“, objašnjava prof. Pavel Gregorić s Odjela za filozofiju.

Na Hrvatskim studijima nije moguće studirati dvopredmetne kombinacije na diplomskoj razini, premda se izvode dvopredmetni preddiplomski studiji. Znanstveno-nastavno vijeće Hrvatskih studija donijelo je odluku o pokretanju dvopredmetnih studija, no Sveučilište je ubrzo blokiralo instituciju tako da se odluka nije mogla provesti.

"Takav namjerno izazvani zastoj onemogućuje upis dvopredmetnih diplomskih studija od iduće akademske godine, a to znači i nemogućnost ispunjavanja jednog od ključnih uvjeta iz našega Akcijskoga plana", prokomentirao je Gregorić te nadodao da će "kao posljedica toga, naši studenti i dalje biti neravnopravni svim drugim studentima društvenih i humanističkih znanosti na Sveučilištu u Zagrebu koji na diplomskoj razini mogu nastaviti studirati oba predmeta koja su studirali na preddiplomskoj razini".

'RAZORNA HERCEGOVAČKA GANGRENA'

Suvremeni dio priče započeo je u veljači ove godine kada je rektor odlučio pokrenuti odluku o imenovanju Odbora za provedbu postupka rješavanja pravnoga statusa, znanstveno-nastavnoga profila i ustroja Hrvatskih studija. Tom je odlukom Hrvatskim studijima zabranjeno zapošljavanje, promjena postojećih ili osnivanje novih studijskih programa te izbori u znanstveno-nastavna zvanja.

Kao rok do kojeg bi Odbor donio neke zaključke naveden je 30. rujna, do kada bi trajala i spomenuta blokada. Rok nije ispoštovan, Odbor nije donosio odluke, a iz Rektorata nisu stizale nikakve novosti. Sve do proslave Dana Sveučilišta kada je Rektor pozvao sve pročelnike odjela HS-a na sastanak. Tamo je rečeno da će Odbor donijeti neke odluke u sljedećih mjesec dana.

"Na upit o tome zašto u Odboru nema predstavnika Hrvatskih studija izabranih od strane ZNV-a, Rektor se najprije osvrnuo na sam postupak izbora voditelja te spomenuo kako je on proveo anketu među zaposlenicima na osnovi koje je zaključio da na HS-u ne postoji jedna ili dvije struje nego čak tri ili četiri struje. Iz tog je događaja Rektor zaključio da ZNV nije tijelo koje bi moglo izabrati svoje predstavnike u Odbor", stoji u službenom izvješću sa sastanka koje je potpisalo šest pročelnika odjela HS-a.

Rektor je pritom zaboravio činjenicu da je voditelj imenovan u travnju, dok je Odbor imenovan čak dva mjeseca prije. Uputili smo nekoliko mailova Sveučilištu, no iz Ureda za odnose s javnošću rečeno nam je da su mailovi proslijeđeni Rektoru pa će on odlučiti želi li dati komentar ili ne.

Važno je istaknuti da se na čelu Odbora nalazi prof. dr. sc. Ante Čović, član osnivačkog vodstva te ujedno i prvi voditelj Hrvatskih studija. Nakon što je u devedesetima smijenjen s mjesta voditelja Studija, u novinskom članku ih je nazvao "razornom hercegovačkom gangrenom na hrvatskom tijelu" predlažući promjenu imena u "Hercegovački studiji".

Profesor Čović podignuo je i tužbu protiv HS-a nakon što je bio smijenjen, ali je izgubio spor. Njegov zamjenik na mjesto voditelja svojedobno je bio i sadašnji ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić koji je smijenjen u isto vrijeme kada i Čović. Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja nisu komentirali spomenute navode, već su nam po pitanju otklanjanja nedostataka iz akreditacijske preporuke rekli kako "očekuju da će se Sveučilište u Zagrebu, u okviru svoje autonomije, odgovorno postaviti prema zaprimljenim preporukama". Također su nas uputili Agenciji za znanost i visoko obrazovanje gdje nam je rečeno da "AZVO za sada nije primio informacije o tome u kojoj je fazi rješavanje zahtjeva iz Pisma očekivanja".

STUDENTI GOVORE

Uslijed burnih događanja aktivirale su se studentske udruge nazvavši svoju inicijativu "Studenti govore". Inicijativa se sastoji od čak šest udruženih studentskih udruga HS-a koje su odlučile djelovati u vidu otvorenog pisma Senatu u kojem su iznijeli probleme u tri glavne točke. U sklopu inicijative održana je i tribina "Rektore, imamo problem" na kojoj su kao govornici sudjelovali prof. Pavel Gregorić, bivši ministar znanosti i tehnologije, Hrvoje Kraljević, stručni suradnik s FFZG-a Robert Faber, odvjetnica Nicole Kwiatkowski te bivši predsjednik Transparency Internationala, Zorislav Antun Petrović.

U raspravi o problemima koji pogađaju Studije od njihova osnutka, prof. Gregorić osvrnuo se na nedavna zbivanja te Rektorovu odluku kojom je slijedila blokada institucije i prekid Akcijskog plana koji je donesen u svrhu otklanjanja nedostataka iz Pisma očekivanja.

S pravnog je aspekta odvjetnica Kwiatkowski poručila da ne može puno toga reći budući da su statuti jako dobro napisani, no vidi problem u tome što se nadležne osobe često postavljaju kao "faraoni" pri tumačenju pravnih akata.

Na to se osvrnuo i gospodin Petrović. naglasivši da je temeljni problem što se osobe koje provode zakon drže kao da su iznad njega. S tim se složio i bivši ministar Hrvoje Kraljević nadodavši da dobronamjernu studentsku inicijativu vodstvo Sveučilišta pod svaku cijenu pokušava spriječiti.

Na tribinu su pozvali, kako ističu članovi inicijative "Studenti govore", i rektora Damira Borasa te akademika Mislava Ježića i prof. Antu Čovića, no oni se nisu odazvali.

Voditelj HS-a, prof. Mario Grčević također nije bio prisutan.

"Ni inicijativa ni pojedine udruge koje su joj pristupile nisu mi se ni u jednom trenutku javile u povodu zahtjeva koje sada postavljaju, a obratile se jesu za pomoć ovih dana npr. medijima i drugim pojedincima. Što se tiče poziva da sudjelujem na tribini 'Rektore, imamo problem' u Novinarskom domu, ne mogu ga prihvatiti", kazao nam je.

Za sva daljnja pitanja istaknuo je da nije sklon davanju izjava za medije, premda su vrata njegova ureda otvorena za sve studente, studentske udruge ili inicijative ukoliko imaju nedoumice ili trebaju informacije.

NEMA ODLUKA, STUDIJI NEMAJU IDENTITET

Prema akreditacijskoj preporuci iz 2014. godine Hrvatski studiji moraju formirati prepoznatljiv identitet te se isprofilirati po pitanju znanstvene djelatnosti. Rok za ispunjenje zahtjeva iz Pisma očekivanja je tri godine, što znači da bi se Sveučilište gore spomenutim zahtjevima trebalo pozabaviti i riješiti ih do prosinca 2017.

Profesor Gregorić, koji je bio osoba za kontakt s reakreditacijskim povjerenstvom, objasnio nam je što je Sveučilište napravilo po pitanju akreditacijske preporuke.

"Do današnjega dana, dakle u devet mjeseci totalne paralize ustanove, rektorov odbor sastao se svega nekoliko puta, te nije iznjedrio niti jednu jedinu preporuku, niti jednu jedinu odluku. K tome, rektor je u travnju 2016. imenovao novoga voditelja Hrvatskih studija u skladu sa svojim statutarnim ovlastima, ali ignorirajući činjenicu da taj kandidat nije dobio potrebnu većinu glasova članova ZNV-a, kao i činjenicu da je ZNV o rektorovu imenovanju dalo negativno mišljenje. Takvo destruktivno ponašanje uprave Sveučilišta nije samo neprofesionalno i neodgovorno, nego očito zlonamjerno", kaže.