Ocjena malo ima, malo nema - promišljen potez ili eksperiment?
"Kako će se donijeti tako važna odluka bez metodičnog i sustavnog praćenja rezultata, bez znanstvenog i pedagoškog uporišta?", pita se profesorica Ferček
Prije četiri godine profesore osnovnih i srednjih škola, njihove učenike i roditelje dočekala je nagla promjena Zakona kojom je ukinuto zaključivanje ocjena na polugodištu.
Tadašnji ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović, bez konzultacija sa strukom, donio je promjenu Zakona, a samo četiri nastavne godine poslije Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, iako pod tehničkom vladom, predlaže promjenu Zakona - ponovno uvođenje zaključnih ocjena na polugodištu.
TROM SUSTAV
Profesorica likovne umjetnosti u 1. gimnaziji u Zagrebu, Maja Ferček, smatra da bi ova promjena bila iznimno nepromišljena. "Samim time bi se profesorima, kao i učenicima, stvorio dodatan pritisak. Ta bi odluka udvostručila stres i potaknula učenje samo zbog ocjena, a to nikome nije cilj", objašnjava.
Posebno je zgrožena time da se takva odluka razmatra bez konzultacija sa strukom te da se ionako trom i zastarjeli školski sustav pokušava opteretiti.
"Kako će se donijeti tako važna odluka bez metodičnog i sustavnog praćenja rezultata, bez znanstvenog i pedagoškog uporišta?", govori Ferček.
Također, kao profesorica predmeta čija satnica ne prelazi jedan sat na tjedan, smatra to gubitkom vremena i oduzimanjem vremena za stjecanje znanja, kao i degradiranjem struke.
"To ne može pomoći učenicima, samo ih može ulijeniti i onesposobiti za daljnje stjecanje znanja", ističe Ferček.
NEREALNA PROCJENA ZNANJA
Njezina kolegica, profesorica biologije i kemije Osnovne škole Josipa Račića, Alenka Cipar, ne dijeli njezino mišljenje. Smatra da izostanak zaključnih ocjena na polugodištu dovodi do nerealne procjene znanja na kraju godine.
"Iako je u nekim predmetima nemoguće napraviti dovoljno kvalitetna mjerenja znanja, i iako brojčana ocjena sama po sebi zaista govori malo toga, smatram da se zaključivanje ocjena na polugodištu nije trebalo ukinuti. Iskustveno gledajući, najveći učenički problem je njihova nesvjesnost ocjena do, nažalost, proljetnih praznika kada započinju s učenjem i ispravljanjem ocjena što ne može rezultirati sjajnim rezultatima", smatra.
Budući da ni jedno istraživanje nakon promjene Zakona 2012./2013. nije provedeno, pitanje je zašto se i na temelju čega ponovno predlaže promjena.
Mišljenja učenika također se razlikuju.
"Zadovoljan sam ovakvim načinom zaključivanja jer nisam preopterećen ispravljanjem ocjena i što višim prosjekom više puta na godinu nego samo jednom", govori Luka iz 11. gimnazije. Učenici Ugostiteljsko-turističkog učilišta, Loreni, ipak bi više odgovarala povratna informacija na kraju polugodišta.
"Tako bih znala koliko i što bih trebala poboljšati, a te ocjene nisu ništa loše jer ne utječu na konačnu zaključnu ocjenu", objašnjava.
Nekima je, pak, svejedno.
"Moje učenje daje uvijek jednak učinak, bez obzira na zaključivanje na polugodištu, to potpuno ovisi o meni", kaže Ana, učenica Upravne škole.