Studiranje izvan Hrvatske nezaboravna je životna škola

Svi studenti koji žele iskusiti obrazovanje u inozemstvu odgovore na svoja pitanja mogli su pronaći na Sajmu stipendija i visokog obrazovanja. Ovogodišnji Sajam posjetilo je preko 10 tisuća mladih, a među njima su se našli i prošlogodišnji stipendisti koji su se složili da je studiranje izvan Hrvatske nezaboravna životna škola koju će pamtiti zauvijek.

Lovro Dodig student je 4. godine Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta. Odlučio se za razmjenu u Frankfurtu gdje je boravio tijekom zimskog semestra.

POSAO TRAŽE U HRVATSKOJ

"Kvaliteta obrazovanja u Njemačkoj daleko je iznad one u Hrvatskoj, sama struktura gradiva je bolja, a kolegiji su jači i kvalitetniji", govori Dodig i dodaje kako smatra da su i profesori stručniji. Što se tiče iznosa stipendije Erasmusa+ od 450 eura, kaže kako mu nije bilo sasvim dovoljno za sve njegove potrebe. S druge strane, ističe da se može zaraditi lako jer postoji "velika mogućnost za zaposlenje, posebice ako je riječ o studentskim poslovima". Stalno zaposlen ipak želi biti u svojoj državi, a iskustvo i znanje koje stječe na studentskim razmjenama želi prenijeti na buduće generacije.

Budući da je zemlja partner Sajma bila Njemačka, najviše stipendista vratilo se upravo s razmjene iz njemačkih gradova. Među njima je i Krešimir, bivši student Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, koji je odradio stručnu praksu u Munchenu.

"Zahvaljujući podršci zaklade, koja se financijski pobrinula gotovo za sve, uspio sam i uštedjeti novac za putovanje po Njemačkoj. Trenutačno tražim posao u Hrvatskoj, a samopouzdanja mi ne nedostaje", kaže Krešimir i dodaje da bi povratak entuzijazma u svoju svakodnevicu istaknuo kao glavnu značajku boravka u Njemačkoj.

Studenti Pravnog fakulteta u Zagrebu, "muku muče" ne bi li položili određene kolegije, a Maja Benković, studentica prava, odlazak u Rotterdam na razmjenu ističe kao nužno osvježenje u svom školovanju.

"Sve je mnogo logičnije i traži se više razumijevanja, ne toliko 'bubanja'. Nismo morali učiti samo iz knjiga nego smo imali dosta prezentacija i iščitavanja iz raznih članaka", kaže Benković.

"Polagalo se bez previše muke, što i nije baš slučaj u Zagrebu", prepričava te zaključuje da joj takav način više odgovara jer se koncentrira na snalaženje i razumijevanje gradiva što smatra poantom obrazovanja. Iznos stipendije od 600 eura na mjesec bio joj je prenizak.

"Nizozemska ima viši životni standard u odnosu prema ostalim državama pa je to razumljivo", kaže Beković i poručuje studentima da prije odlaska uštede novac jer uvijek dobro dođe pričuva.

Domenika Marlais s Filozofskog fakulteta ima drukčije iskustvo kad su u pitanju financije. Za razmjenu u Poljskoj dobila je 360 eura na mjesec i kaže kako joj je taj iznos bio dovoljan za pokriće svih troškova. Zbog toga studiranje u Poljskoj ističe kao pametan izbor.

U POLJSKOJ ZABAVNO I JEFTINO

"Cijene smještaja i hrane su zaista pristupačne, mogla sam si priuštiti i putovanje po Poljskoj. Zabave također nije manjkalo, a život u studentskom domu podsjetio me na Zagreb", prepričava Marlais i dodaje da je razmjena iskustvo koje svakako očvrsne osobu.

Organizator Sajma, Institut za razvoj obrazovanja, zadovoljan je s projektom. Posebno su ponosni na velik odziv ne samo studenata nego i srednjoškolaca.

"Cijeli je dan na sajmu bilo mnogo ljudi, atmosfera je također odlična. To su primijetili i novinari iz vodećih hrvatskih medija koji su nas također popratili", rekla je Anja Zojčeska, koordinatorica komunikacija iz Instituta za razvoj obrazovanja.