U 21. stoljeću ne možemo naprijed bez kritičkog promišljanja medija

Djeca u Hrvatskoj gledaju televiziju do deset sati na tjedan bez prisustva odrasle osobe. Uz to, istraživanja pokazuju da djeca i mladi u prosjeku provode pet sati dnevno na internetu. Istovremeno, svega 22 posto mladih u dobi između 15 i 18 godina smatra da medijska pismenost uključuje kritičko promišljanje medijski posredovanih informacija.

Kako bi se potaknula edukacija i razgovori o medijima te sigurnom korištenju tehnologija, te kako bi se podigla razina medijske pismenosti, Agencija za elektroničke medije i UNICEF, u suradnji s Fakultetom političkih znanosti, Akademijom dramske umjetnosti i Hrvatskim audiovizualnim centrom, pokrenuli su internetski portal medijskapismenost.hr, koji je predstavljen na FPZG-u 20. lipnja.

“Medijska pismenost posebice je važna za djecu i mlade, s obzirom da živimo u svijetu okruženi brojnim ekranima na kojima svakodnevno komuniciramo, informiramo se i zabavljamo. Treba imati vještinu kritičkog promišljanja onoga što smo vidjeli, čitali ili gledali, da bismo se znali zaštiti od štetnih sadržaja”, rekao je Robert Tomljenović, član Vijeća za elektroničke medije.

O važnosti ove problematike i znanja bez kojih ne možemo napredovati u 21. stoljeću govorili su i Gorana Dojčinović, voditeljica komunikacija iz hrvatskog ureda UNICEF-a, zatim prodekanica Akademije dramske umjetnosti Tatjana Aćimović, voditelj Projekta filmske pismenosti Hrvatskog audiovizualnog centra Uroš Živanović te tajnica Hrvatskog filmskog saveza Marija Ratković Vidaković.

Prodekan Fakulteta političkih znanosti Igor Kanižaj nadodao je kako je portal pokrenut s ciljem da pruži dodatnu pomoć i potporu učiteljima, roditeljima i svim drugima koji su zainteresirani za medijsku pismenost, kako bi naučili kritički vrednovati, analizirati, ali i proizvoditi nove medije i informacije.