Idealan novinar: fleksibilan timski igrač koji podnosi stres
Značajan postotak poslodavaca prihvatljivim smatra stjecanje vještina na samom radnom mjestu
Novinarski posao postao je sve samo ne jednostavan. Poslodavci od svojih novinara zahtijevaju pravi multitasking u punom smislu riječi. Ključne poslove za zanimanje novinar i njihova bitna obilježja prikazalo je istraživanje nekoliko segmenata koji ujedinjuju sva znanja koja bi današnji novinar morao imati, a koje je provedeno na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.
Mora znati provesti istraživanje i prikupljati informacije, jednako tako mora znati pisano izvještavati o novinarskim vrstama, pisati agencijske vijesti i reportaže, znati televizijsko i radijsko izvještavanje.
“Tražim predanost, poznavanje materije, odgovornost, brzinu, razmišljanje vlastitom glavom, upornost, istraživački duh te naravno, strast za posao”, kaže Ana Pavić, glavna urednica portala Buro24/7.
O POSLU RAZMIŠLJATI ZA VRIJEME FAKULTETA
Koliko je uistinu teško zadovoljiti sve te standarde te se istaknuti među konkurencijom, pitali smo mladog diplomiranog novinara Kristiana Došena, koji je studij novinarstva na Fakultetu političkih znanosti završio prema bolonjskom procesu. Kristiana je najviše privuklo televizijsko novinarstvo pa je od samog početka fakulteta krenuo tim putom. Trenutačno radi kao vanjski suradnik na Hrvatskoj radioteleviziji.
“Ne mogu procijeniti je li bilo lako ili teško doći do ovog posla, iako se prilika otvorila na vrijeme, tijekom posljednje godine studija. Tomu je prethodio praktični rad i trud izvan okvira same nastave”, kaže Kristian te dodaje da “nije teško doći do posla ako se zagrize za ono što radiš.”
Kako bi došao do svojeg trenutačnog angažmana na području televizijskog novinarstva, Kristian je razvijao određene vještine za vrijeme fakulteta. Što se pak samih sposobnosti tiče, on stavlja naglasak na predanost poslu, što je odlika koju cijene svi poslodavci, bez obzira na to o kojem poslu bila riječ.
“Najtraženije su vrline, prema mom sudu, kapacitet za višesatni rad, i to kvalitetan, visoka komunikativnost, pouzdanost, sposobnost nošenja sa stresom i mogućnost da se posao obavi u roku”, zaključuje Kristian.
Anketom se ispitivalo koliko za rad na radnom mjestu novinara trebaju biti razvijene ključne kompetencije za cjeloživotno učenje. Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje dio su generičkih vještina za koje se smatra da su potrebne u širokom spektru zanimanja, a koje je EU 2006. definirao kao kompetencije koje su potrebne svim ljudima za aktivno uključivanje u društvo, zapošljavanje i daljnje učenje.
Osim tih kompetencija, anketom su se ispitivale i ostale generičke vještine, i poslodavce su pitali koliko su potrebne navedene vještine za novinara. Timski rad najviše se cijeni, odgovornost, prilagodljivost, emocionalna samokontrola, empatija, upravljanje ljudima i prezentacija važni su segmenti na koje poslodavci paze.
S druge su se strane anketom provjeravala znanja i vještine koje poslodavac očekuje prije te nakon zapošljavanja. Iz podataka ankete zaključuje se da značajan postotak poslodavaca prihvatljivim smatra stjecanje vještina na samom radnom mjestu. S ovim se slaže i Ana Pavić kada govori o znanju rada u redakcijskom sustavu portala. Kaže da je to znanje važno, ali ne i presudno.
“Sve ovisi o sposobnostima osobe i volji da nešto svlada. Nepoznavanje rada na portalu može usporiti početnu fazu, ali ako je osoba uporna i želi naučiti, onda se ta prepreka ubrzo otkloni”, kaže Ana. Ipak, organizacija i upravljanje sadržajem karakteristika je koju 41,7 posto poslodavaca smatra izrazito potrebnom vještinom za novinare.
SEKTORSKO USMJERAVANJE
Razina obrazovanja važna je za daljnji rast i razvoj novinara kao individue, ali i medija za koji radi. Ipak, poslodavci ne ističu velike razlike između novinara ovisno o njihovoj razini obrazovanja. Najviše se zapošljavaju osobe koje su završile sveučilišni diplomski studij, a najmanje oni koji su završili samo preddiplomski. Novinarstvom se bave uglavnom osobe koje su završile novinarstvo, politologiju, sociologiju, ali i pravo i ekonomiju. Pa tako 8,3 posto poslodavaca danas traži osobe koje su iz područja ekonomije i prava kako bi se bavili sektorskim novinarstvom.