Studirati robotiku ili ukrasno bilje?

Iako različitost zanimanja u Hrvatskoj još nije velika, a studiji su kreirani kao odgovori na najdraže nam pitanje iz djetinjstva - što želiš biti kad odrasteš - liječnik, odvjetnik ili veterinar - čini se da na Sveučilištu u Zagrebu ipak ima i studija koji šire horizonte. Tako, primjerice, na Šumarskom fakultetu možete upisati studij lovstva, na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu možete postati food manager, na Akademiji likovnih umjetnosti restaurirati i konzervirati umjetnine, a na Fakultetu strojarstva i brodogradnje studirati mehatroniku i robotiku.

Dvadesetčetverogodišnji Hrvoje Brezak pri kraju je studija robotike i na pitanje jesu li se drugi čudili kada bi spomenuo da studira robotiku odgovara: “Rekao bih da u ljudi izjava ‘studiram robotiku’ izaziva mnogo više zanimanja nego čuđenja”. Kaže da je najzanimljiviji dio studija to da može stvoriti nešto stvarno i opipljivo i nešto što će u konačnici ljudima olakšati život.

“Iz hrpe dijelova i programskog koda izrađujemo nešto stvarno, nešto što diže automobile s pokretne trake kao pero, samostalno izbjegava prepreke, ili zrakom dostavlja pakete. Za mene bolje od toga ne može”, govori Brezak.

“Čuđenje dođe poslije, kad im kažem kako mislim da će za manje od deset godina svi kod kuće imati svog robota. No tad ih podsjetim da smo prije deset godina svi koristili fiksne telefone (kad vam je on trebao posljednji put?) i da je robotika - the next big thing”, zaključuje.

Ivan Hozjan, dvadesettrogodišnji student ukrasnog bilja na Agronomskom fakultetu, ima drukčije iskustvo.

“Bilo je reakcija poput smijeha, čuđenja i oduševljenja. Ali ne bih rekao da je to jako čudno. Ipak je riječ o studiju koji se temelji na nečemu što se stoljećima prakticira u Europi, a u Japanu, Kini i Indiji još dulje te ima svoje tržište i većini građana naše zemlje je svakodnevno vidljivo, jedino je pitanje koliko pozornosti tome pridaju”, dodaje. Njegov će mu studij omogućiti da se bavi uređenjem gradskih zelenih površina, radi u vrtnim centrima ili poljoapotekama, kao tehnolog u cvjećarskoj proizvodnji ili organizator uređenja privatnih vrtova.

Postoji još čitav niz studija koji zvuče neobično. I dok Brezak i Hozjan izazivaju blago čuđenje, možemo samo zamisliti kakve reakcije doživljavaju studenti visoke mode na Tekstilno-tehnološkom fakultetu ili studenti predidplomskog studija crkvene glazbe na Katoličkom bogoslovnom fakultetu.