Zanimaju ih i šire društvene teme

Više od dvije trećine studenata Filozofskog fakulteta izjasnilo se “bezuvjetno protiv” suradnje s Katoličkim bogoslovnim fakultetom. Pokazali su to rezultati ankete provedene na 2070 studenata. Anketu je među studentima proveo Studentski zbor iako uprava fakulteta na zahtjev za provođenje ankete nije odgovorila još od sredine travnja.

Rezultate ankete komentirala je i Tea Radović, jedna od sudionica Plenuma. Istaknula je je da čak i studenti koji se slažu sa suradnjom traže točno definirane uvjete pod kojima će se suradnja provoditi. Iz analize izmijenjenih ugovora, točnije članka 27, vidi se mogućnost uzajamna uređivanja kolegija, što Plenum shvaća kao kršenje autonomije Fakulteta.

Podsjetimo, nakon odbijanja prvotnog ugovora o suradnji, ovih je dana donesen izmijenjeni prijedlog ugovora. U njemu stoji da će studenti umjesto krsnog lista za dvopredmetni studij na KBF-u i FF-u morati položiti razredbeni ispit na oba fakulteta. To djelomično rješava problem diskriminacije pri upisu. Međutim, Plenum je u raspravi zaključio da se radi samo o kozmetičkim prepravcima koji ne rješavaju glavni problem.

Fokus Plenuma s vremenom se promijenio. Osim prvotnog zahtjeva o zaustavljanju suradnje sada zahtijevaju i smjenu dekana Vlatka Previšića. Jedan od razloga koji navode za smjenu je “autokratski odnos prema Statutu Fakulteta i Fakultetskom vijeću”. Uz to, smatraju da je Previšić inicirao sporne ugovore i tako pokrenuo val nezadovoljstva na Fakultetu. Zamjeraju mu i što još nije raspisan natječaj za izbor novog dekana, unatoč tome što njegov mandat uskoro istječe zbog napunjenih 70 godina života.

S druge strane Plenum, kao tijelo političkog pritiska samih studenata, drastično gubi na posjećenosti te ga posjećuje samo oko jedan posto studenata.

“Nije važno koliko ljudi ima, nego što Plenum izglasa”, kazao je sudionik na jednom od Plenuma. Iako ova izjava stoji, nedostaje joj dio da izglasano treba i provesti. Postupno se smanjivao broj ljudi koji su dolazili na sastanke, a paralelno i funkcionalnost radnih grupa. Radović smatra da se odaziv smanjio zbog nadolazećih ispitnih rokova, ali i zato što su glavne teze plenuma već definirane. “Ostali Plenumi su samo dogovori o tehničkim stvarima”, zaključila je.

Podršku Plenumu dale su i mnoge civilne udruge. Kako “ruka ruku mije”, tako Plenum podržava njih. Dok Radović tvrdi da se tako pokret proširuje na druge društvene probleme, student Petar Stjepan Soldo smatra da je to itekako opravdano.

“Plenum ne bi trebao postojati samo zbog problema na faksu nego i za izražavanje stavova studenata o problemima u društvu općenito”, govori. Ipak, dodaje da to studentima nije toliko važno koliko stvari koje se tiču izravno njihova fakulteta.