‘Ustavna tužba vjetar je u leđa već postojećoj diskriminaciji studenata stručnih studija’

Ustavni sud Republike Hrvatske 20. travnja donio je odluku da Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru mora na doradu, i to u dijelu koji se tiče 7. razine HKO-a u vezi sa specijalističkim diplomskim stručnim studijima koji se iz spomenute razine uklanjaju. Prema odluci suda, studenti koji su završili stručne studije moraju završiti odgovarajući sveučilišni razlikovni program kako bi u kvalifikacijama bili izjednačeni sa studentima sveučilišnih studija. Pitanje koje se nameće jest što ova odluka znači za otprilike 55.000 studenata stručnih studija?

Matea Grbac, studentica druge godine specijalističkog diplomskog stručnog studija na VERN-u, odluku Ustavnog suda smatra - sramotnom.

“U svijetu je sasvim normalno da postoje magistri struke i magistri znanosti i točno je definirana njihova razlika. Ova odluka na mene će itekako utjecati. Studenti stručnih studija i sada su već diskriminirani na tržištu rada jer po završetku svog diplomskog studija dobivaju titulu stručnog specijalista koja nigdje nije priznata”, ističe Matea i dodaje kako je odluka Ustavnog suda samo novi vjetar u leđa trenutačnoj situaciji.

Smatra kako će studentima stručnih studija stvoriti još veće muke na tržištu rada. Njezina kolegica Sara s treće godine stručnog poreznog studija Pravnog fakulteta u Zagrebu smatra da ova odluka ništa značajno neće promijeniti.

“Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju otprije propisuje da doktorski studij mogu upisati samo osobe sa završenim sveučilišnim diplomskim studijem. Dakle, odluka neće djelovati diskriminirajuće na mene jer smo već otprije diskriminirani na tržištu rada koje ne prepoznaje našu titulu. Ne shvaćam zašto je problematično da su sveučilišni i stručni studiji na istoj razini, osobno ne vidim nikakve relevantne razlike među njima, barem ne u praksi”, pojašnjava svoj stav.

Sara dodaje kako studiji na istoj razini nikome ne škode, ali zato olakšavaju zapošljavanje tisućama studenata, i to ne samo na hrvatskom nego i na europskom tržištu rada.

O novonastaloj situaciji upitali smo i predsjednika Hrvatskog studentskog zbora Aleksandra Šušnjara. Smatra kako postavljanje sveučilišnih i stručnih studija na istu razinu HKO-a ne bi trebalo biti problematično, “ali ih je onda potrebno uskladiti u svim drugim pogledima osiguranja kvalitete i uvjeta studiranja”.

STUDENTSKI PREDSTAVNICI ŠUTE, STUDENTI NE

Šušnjar dodaje kako se u najuspješnijim europskim binarnim sustavima te dvije vrste studija odvijaju prema vrlo sličnim uvjetima, te se jedino razlikuju u ishodima učenja i vrstama (ali ne i razini) kompetencija koje nude studentima.

“Nadam se da ćemo ovakvu situaciju uspjeti uskoro postići i u Hrvatskoj”, zaključuje predsjednik HSZ-a.

Nažalost, iz drugog nacionalnog predstavničkog tijela, Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola RH, do zaključenja broja nismo dobili odgovore na naše upite. Šutnja u Vijeću posebno je problematična s obzirom na to da su se studenti stručnih studija, koje Vijeće studenata predstavlja, mimo njih počeli obraćati javnosti.

Tako se inicijativa studenata stručnog studija javne uprave Pravnog fakulteta u Zagrebu javnosti obratila priopćenjem u kojem upozoravaju na izostanak reakcije studentskih predstavnika, ali i ministra Šustara. Raspravu o cijeloj problematici svode na pitanje zašto Sveučilište u Zagrebu želi diskriminirati vlastite studente stručnih studija. Apeliraju na resorno ministarstvo da ih u skladu sa svojim djelokrugom zaštiti “jer studenti moraju biti fokus visokoobrazovnog sustava” te dodaju da je nevjerojatno da u Hrvatskoj nije tako.

Podsjetimo, rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras potkraj siječnja podnio je Ustavnom sudu prijedlog za pokretanje postupka ocjene ustavnosti Zakona o HKO-u, predlažući da se Zakon ukine. Ustavni sud u rekordno je brzom roku, nakon nepuna tri mjeseca, donio spomenutu odluku, ali ne i odluku o samom ukidanju zakona kako je zatražio rektor Boras (op.a. istom sudu trebalo je čak pet godina da odluči o ustavnoj tužbi udruge GONG, a koja je tražila uvid u evidenciju osoba koje dolaze na sastanke u Banske dvore).

EUROPSKA DIMENZIJA

Na ustavnu tužbu i odluku suda, za Global se osvrnuo i Vlatko Cvrtila, predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola RH. Ističe kako inicijativa Sveučilišta u Zagrebu prema Ustavnom sudu ničime ne pridonosi razvoju visokog obrazovanja nego postiže suprotan učinak. Dodaje kako “ostaje nepoznanica koji su bili njihovi motivi jer ono što je pojašnjeno u javnosti, ne daje nam dovoljno jasnu sliku o tome”.

Cvrtila odluku suda ne smatra katastrofalnom i ističe da je sud potvrdio jednakovrijednost sveučilišnih i stručnih studija, a bilo kakvu promjenu razine za stručne studije vidi kao korak unazad ukupnog sustava visokog obrazovanja s dugoročno pogubnim i diskriminirajućim posljedicama.

Dodatno pojašnjava kako “odluka Ustavnog suda ne bi trebala ni na koji način utjecati na bivše, sadašnje i buduće studente stručnih studija, odnosno njihove diplome s obzirom na to da je hrvatski sustav visokog obrazovanja preko kvalifikacijskog okvira omogućio njihovo priznavanje u drugim državama, pa nema razloga taj sustav mijenjati na štetu jednog dijela studenata u Hrvatskoj”. Zaključuje kako će Vijeće VIVŠ zaštitu interesa studenata stručnih studija pokušati ostvariti kroz institucije RH, a ako u tome ne uspije, obratit će se institucijama Europske unije.

O europskoj dimenziji priče razmišljali su saborski zastupnici SDP-a, Domagoj Hajduković, Peđa Grbin i Damir Tomić, uputivši zastupnička pitanja ministrima Šustaru i Kovaču i upozorivši ih na mogućnost sankcija Europske komisije zbog uklanjanja specijalističkih diplomskih stručnih studija iz razine 7 HKO-a.

Kako kažu, ovakva odluka Ustavnog suda zadire u slobodu tržišta, što je u EU-ovoj mjerodavnosti. Međutim, iz predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj rekli su nam kako odluka o tome na kojoj će razini nacionalnog kvalifikacijskog okvira biti uvrštena određena kvalifikacija stoji na državama članicama.

“Podsjećamo kako je Europski kvalifikacijski okvir preporuka, pa tako ne može ni biti sankcija”, poručuju iz predstavništva te dodaju kako se primjećuje da države članice uvrštavaju iste, odnosno slične, kvalifikacije na različitim razinama nacionalnih okvira.

VAN NA USAVRŠAVANJE

Odluka o ukidanju dijela Zakona o HKO-u vezanog za specijalističke diplomske stručne studije počinje vrijediti 31. prosinca ove godine, a MZOS bi do tada trebao donijeti potrebne izmjene i dopune spornog dijela zakona. Osnivanje povjerenstava, odnosno, radnih skupina na kojima će se raspravljati i predlagati rješenja za izmjene i dopune zakona, najavili su Rektorski zbor, Vijeće veleučilišta i visokih škola te samo Ministarstvo.

S obzirom na nestabilnu političku situaciju u zemlji i gotovo svakodnevna medijska pisanja o raspadu Vlade i saborske većine, pitanje je hoće li MZOS uspjeti odraditi potrebne izmjene i dopune. Do tada, studenti stručnih studija i dalje će odlaziti na usavršavanja u brojne europske zemlje s binarnim sustavom obrazovanja koji zaista funkcionira u praksi.