Ako u mlade ulože vrijeme i novac, onda ih i zaposle

Iako je potkraj travnja na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijavljeno 362 diplomiranih politologa i 595 diplomiranih novinara, Ivana Šimek iz HZZ-a tvrdi kako nema razloga za brigu o ova dva zvanja.

“Novinari i politolozi su, uz ekonomiste, zvanja koja imaju široku lepezu zanimanja u kojima mogu raditi”, izjavila je Šimek te nadodala da poslodavci od mladih očekuju upravo ono što ti smjerovi omogućuju: sposobnost snalaženja i donošenja odluka, ali i kreativnost te poslovnu komunikaciju. Filip Labor, diplomirani politolog s godinu dana provedenih na burzi prije dobivanja ugovora na određeno u struci, ne slaže se s tom izjavom te tvrdi da je mijenjanje zanimanja moguće samo u teoriji. “Razlog za to bilo bi loše kotiranje politologa na ljestvici kompetencija i potencijalne koristi u odnosu prema, na primjer, pravnicima ili pak ekonomistima”. S Filipom se slažu i podaci istraživanja koje je proveo FPZG. Više od pola diplomiranih i nezaposlenih novinara i politologa izjavilo je da je najveći problem njihove nezaposlenosti upravo manjak poslova koji zahtijevaju njihovo obrazovanje.

“S obzirom na to da sam završila srednju ekonomsku školu, na burzi sam tražila posao s tim zvanjem, iako nisam bila oduševljena. U devet mjeseci koliko sam bila na burzi, dobila sam ponudu za posao ekonomista i dvije ponude za stručno osposobljavanje za zanimanje novinara”, priča Martina Lovaković, diplomirana novinarka, koja je nakon stručnog osposobljavanja dobila posao na neodređeno.

Stručno osposobljavanje način je stjecanja iskustva koje poslodavci očekuju od mladih. Tako se odmiču od teorije koje su naučili na fakultetu te svladavaju praktični dio rada. Također, poslodavac tijekom godine dana formira osobu da bi nakon isteka ugovora za stručno osposobljavanje ponudili stalan posao. Tijekom prethodne godine iz evidencije nezaposlenih izašlo je 136 politologa i 170 novinara uključenih u stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa. Međutim, ne postoji jamstvo ostanka na radnom mjestu nakon isteka stručnog osposobljavanja, što pokazuju i podaci o upisu u evidenciju nezaposlenih potkraj travnja iz prethodnog radnog odnosa, gdje se izdvaja 137 politologa i 316 novinara.

Šimek navodi kako je upravo istek ugovora najčešći razlog ostanka bez posla.

“Mladi dobivaju otkaz najčešće zbog financijske naravi. Poslodavci se danas financiraju putem različitih projekata, te po završetku projekta mladima ne produljuju ugovor”, kaže Šimek. Napominje i kako poslodavcima nije u interesu uložiti u mladu osobu na stručnom osposobljavanju vrijeme, trud i novac da ga prilagode za posao, a zatim ga ne zaposliti na neodređeno.