Svakom drugom posao u struci, ali bez ugovora na neodređeno

Oglasi, internetske stranice, portali, poznanstva, veze - potraga za poslom po završetku fakulteta mnogima je prava noćna mora, pogotovo ako nikad nisu radili u struci tijekom studiranja. Diplomirani novinari i politolozi svoj posao najčešće nađu putem oglasa u medijima i na internetu ili preko prijatelja. To je samo jedan od podataka do kojeg je došla skupina istraživača s Fakulteta političkih znanosti u sklopu projekta Unaprjeđivanje kvalitete visokog obrazovanja uz primjenu HKO-a.

ISKUSTVO JE GLAVNI FAKTOR

Po završetku studija gotovo pola novinara i više od 60 posto politologa uspije pronaći posao u struci, ali najčešće ga obavljaju preko ugovora o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, ugovora na određeno vrijeme ili ugovora o djelu. Malo ovih zaposlenika sklopit će ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ističu da je najveći razlog za to nemilosrdno tržište i veliki financijski izdaci.

Kao problem pri pronalasku posla ističe se nedostatak iskustva, koji se može kompenzirati stručnim osposobljavanjem. To je program koji traje do godinu dana, uz naknadu od 2400 kuna, a pohvalan je podatak da svaka druga osoba ostaje zaposlena na radnom mjestu na kojem je odradila stručno osposobljavanje.

U slučaju novinara i politologa, iz HZZ-a ističu kako upravo ove skupine imaju najšire mogućnosti zapošljavanja, zahvaljujući brojnim kompetencijama stečenim obrazovanjem.

A da je potraga za prvim poslom kao “Potraga za Nemom”, uvjerio se Ivan Nekić, diplomirani novinar koji je godinu dana po završetku studiranja tragao za poslom.

“U mom slučaju, posao nakon fakulteta je bilo dosta mukotrpno pronaći”, svoju priču započinje Ivan i ističe da je aktivno tražio, volontirao i da je još tijekom obrazovanja bio među boljim i aktivnijim studentima. To sve nije bilo dovoljno, a nakon jednogodišnje potrage, zaposlio se u struci putem mjere stručnog osposobljavanja. Poslom je, tvrdi, zadovoljan, i dodaje da radi sve relevantno u odnosima s javnošću, dok neki njegovi kolege “znaju samo skuhati kavu”.

Željana Radić, diplomirana politologinja, imala je više sreće pri pronalasku posla, jer je odmah po završetku fakulteta počela raditi u struci, i to najprije na stručnom osposobljavanju, a potom je potpisala i ugovor o radu.

PRVI POSAO NIJE ZADOVOLJIO

Kada se zaposle, malo novinara i politologa prođe obuku, i to češće onu neformalnu nego formalnu. Istraživanje je pokazalo da čak četvrtina novinara i trećina politologa nema nikakvu obuku, što potvrđuju i Željana i Ivan koji su prošli samo onu neformalnu.

Prvi posao nakon fakulteta dosta je teško pronaći, smatra Željana. A jednom kada ga studenti pronađu, brzo ga promjene, tvrdi 60 posto ispitanika. Najčešće je to zbog pronalaska boljeg posla, ili isteka ugovora, otkaza ili završetka stručnog osposobljavanja. Iz HZZ-a dodaju da je još jedan od razloga promjene posla i nezadovoljstvo poslodavca zaposlenikom, ali to se događa mnogo rjeđe.

“Želim se nadati kako će se situacija u Hrvatskoj razvijati nabolje. Znam da to možda zvuči kao znanstvena fantastika u Hrvatskoj 2016., no zaista bih htio ostati ovdje. Nadam se da me situacija neće primorati da iz nje odem, ali ni to nije isključeno ako mi egzistencija ovdje bude ugrožena”, zaključuje Ivan.