Odakle dolaze i kamo odlaze novci s x-ice?

Hrani nas, daje nam da jeftinije putujemo, osigurava popuste za kino, kazališta i brdo drugih pogodnosti. Riječ je, dakako, o x-ici. Mnogim studentima ta je iskaznica vrijednija i od samog indeksa, a bez nje mnogima studiranje nije zamislivo. Primarna funkcija joj je osigurati subvencioniranje prehrane u studentskim menzama, ali ta kartica osigurava studentima popuste u raznim trgovinama, kulturnim ustanovama i slično. Ono što mnogi studenti ne znaju je odakle dolaze i kamo odlaze novci na toj kartici.

Dva puta mjesečno na x-icu dolazi određena svota novca koju student može potrošiti u studentskim restoranima. Potporom Ministarstva, x-icom se podmiruje 71,24% obračunske cijene menija, te 50% obračunske cijene pojedinačnih jela i proizvoda koji nisu na meniju. Svota novca sukladna je razini prava koju student ostvaruje, tako da neće jednak iznos dobiti student koji studira u svom rodnom gradu, i onaj koji je iz rodnog mjesta otišao studirati negdje drugdje. Najveću subvenciju, dakako, ostvaruju studenti koji ne žive u mjestu studiranja i imaju smještaj u studentskom domu. Ono što student ne potroši, na kraju mjeseca se poništava i cijeli proces kreće ispočetka.

"Subvencija se nikome ne uplaćuje unaprijed nego se u Informacijskom sustavu studentskih prava (ISSP) definiraju limiti sredstava za subvenciju koja su studentu na raspolaganju za neko razdoblje", pojašnjavaju iz Sveučilišnog računskog centra u Zagrebu (SRCE).

Iz SRCA pojašnjavaju da se potom u sustavu za svaki izdani račun na blagajni bilo kojeg restorana studentske prehrane evidentira iznos koji je student platio u gotovini i iznos kojim Mnistarstvo znanosti, obrazovanja i sporta subvencionira taj obrok studentu. Prije naplate obroka, blagajna automatski provjerava ima li student prava na subvenciju i koliki je iznos prava u tom trenutku.

Na kraju svakog mjeseca obavlja se konačni obračun. On se obavlja na način da se izračuna ukupan promet koji su studenti napravili u jednom objektu, zaračuna se iznos subvencije i iznos koji su platili studenti. Račun se potom dostavlja Ministarstvu te ono plaća subvencionirani dio.

Postoji određeni dio studenata koji se ne hrane u studentskim menzama, te na njihovim x-icama iz mjeseca u mjesec ostaju viškovi sredstava. Što se tiče tih eventualnih viškova koji se pojavljuju kao razlika između planiranih i realiziranih sredstava u jednoj proračunskoj godini, postoje dva načina na koji se oni rješavaju. Iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta objašnjavaju njihovu raspodjelu.

"Višak se ili vraća u proračun ili se tijekom rebalansa usmjerava na stavke na kojim je utvrđen manjak, unutar proračunskog dijela za studentski standard. Planiranje potrebnih sredstava obavlja se na temelju praćenja dinamike troškova kroz nekoliko godina, a prosječan mjesečni iznos namijenjen studentskoj prehrani iznosi 15 milijuna i 787 tisuća kuna. Godišnje to sveukupno iznosi skoro 166 milijuna kuna", objasnili su iz Ministarstva.