Cvrtila: Logično je da mladi odlaze, vani ih čeka više mogućnosti, te viša i sigurna zarada

Prema istraživanju koje je proveo Ured za studentski standard i kvalitetu, u sklopu Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske, studenti unutar granica Lijepe Naše ne vide svijetlu budućnost. Istraživanje Vijeća studenata, provedeno na 716 studenata javnih i privatnih fakulteta, upozorava na uznemirujuć podatak - čak 70,8 posto ispitanika pokušat će konkurirati na tržištu rada izvan granica Hrvatske jer tamo vide bolje mogućnosti i bolje uvjete za budući život.

“Alarmantni podaci jasno pokazuju pravo stanje u vezi s povezanosti tržišta rada i visokog obrazovanja u Hrvatskoj”, istaknuo je za Global Darko Marković, zamjenik predsjednika Vijeća studenata VIVŠ RH. Resorni ministar Predrag Šustar za javnu je pak televiziju izjavio kako studente treba ohrabrivati da odlaze van, ali “u sklopu programa koje im nudimo u Hrvatskoj i da se vrate jer je to najbolja kombinacija”.

OSTATI ILI OTIĆI?

Zašto ovako velik postotak hrvatskih studenata vidi bolje uvjete u inozemstvu te u konačnici, u potrazi za tim uvjetima i odlazi?

Katarina Bilić, bivša studentica Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, kao jedan od glavnih razloga za vlastiti odlazak iz Hrvatske navodi – želju za financijskom samostalnošću.

“Odlučila sam otići zbog svih prilika koje mi se pružaju izvan Hrvatske, poput znanja i iskustva koje stječem radeći u velikoj multinacionalnoj tvrtki. Tu je naravno i želja za putovanjem, ali i većom financijskom slobodom”, komentira Katarina i dodaje kako se u Hrvatsku namjerava vratiti tek nakon što u inozemstvu iskoristi sve pogodnosti koje joj se pružaju.

S druge pak strane studentica šeste godine Medicinskog fakulteta u Zagrebu Martina Sedinić svoju budućnost vidi u Hrvatskoj. Kaže da je svjesna brojnih mogućnosti koje se u inozemstvu “na pladnju” pružaju mladim ljudima iz deficitarnih struka poput njezine.

“Riječ je o mogućnostima koje u profesionalnom smislu pružaju uvjete neusporedive s onima s kojima se moramo ovdje boriti, no pokušavam razmišljati i o drugim aspektima života, u kojima mi Zagreb pruža ono što tražim i što me čini sretnom”, ističe Martina.

LOŠA DRUŠTVENA KLIMA

Prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila, predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola RH, uopće nije iznenađen ovolikim postotkom mladih koji po završetku studija gledaju “preko granice”.

“Mladi ljudi dobro procjenjuju da naše tržište ne nudi dovoljno radnih mjesta pa je logično da svoju budućnost vide izvan Hrvatske. Isto tako, tržište rada izvan Hrvatske nudi više mogućnosti i više prihode. Na tim je istim tržištima mnogo manja mogućnost diskriminacije ili maltretiranja zaposlenika, a za svoj rad dobivate plaću na vrijeme i uplaćuju se svi doprinosi”, jasan je profesor Cvrtila. Dodaje kako je u inozemstvu relativno lako pronaći novi posao jer je vrijeme čekanja mnogo kraće nego kod nas. Cvrtila zaključuje kako na odlazak iz Hrvatske utječe i ukupna društvena klima i procjena kako se društvenim resursima upravlja jako loše. Za mišljenje o rezultatima istraživanja upitali smo i Sveučilište u Zagrebu, ali do zaključenja broja nismo dobili njihov odgovor.

Istraživanje je obuhvatilo još jednu problematiku - podaci upozoravaju i na problem nedovoljne povezanosti tržišta rada i visokog obrazovanja. Čak 67 posto ispitanih smatra da bi studente trebalo mnogo više informirati o tržištu rada i kako bi se gospodarstvenici, poduzetnici i njihova udruženja morali više uključiti u kreiranje obrazovnih politika i same nastavne procese. Vijeće studenata u pripremi ima potencijalno rješenje ovoga problema.

“Sa svojim ćemo partnerima, Ministarstvom rada i mirovinskog sustava, Hrvatskom udrugom poslodavaca, Hrvatskom gospodarskom komorom i Institutom za razvoj obrazovanja, ponuditi platformu na nacionalnoj razini koja će spajati ponudu i potražnju vezanu za stručne prakse”, istaknuo nam je Marković iz Vijeća studenata.

Smatra da je upravo stručna praksa ključan kotačić u povezivanju tržišta rada s visokim obrazovanjem. Kako ističu u Vijeću studenata, putem nje studenti mogu iskusiti tržište rada mnogo prije završetka studija i dodatno se izgraditi kako bi poslije bili što samostalniji i što vredniji budućim poslodavcima.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca dijele slično mišljenje i kao jednu od ključnih točaka ističu usklađivanje obrazovanja s gospodarskim politikama.

“Poslodavcima je iznimno važno da nakon školovanja dobiju osobu koja je u vrlo kratkom roku spremna biti operativna i raditi na radnom mjestu za koje se školovala”, pojasnila je Nataša Novaković, savjetnica glavnog direktora za tržište rada i razvoj ljudskih potencijala. Dodaje kako se HUP uključuje u različite projekte koje provode fakulteti, ali i studentske organizacije te tako utječu na bolju povezanost tržišta rada i visokog obrazovanja.

“U predstojećem razdoblju, HUP će se još aktivnije uključiti u osiguravanje prakse studenata kod poslodavaca članova HUP-a”, zaključila je Novaković.

HITNO USKLADITI NAZIVE TITULA

Dodatan, specifičan problem s kojim se susreću studenti specijalističkih diplomskih stručnih studija, jest neprepoznatljivost na tržištu rada u Hrvatskoj i EU-a zbog titule koju dobivaju završetkom studija, a koja glasi “stručni specijalist”. Ovaj problem obuhvaća oko 55.000 studenata, a kako diskriminirajuće titule ne bi zahvatile i nove generacije, potrebno je hitno rješavanje i ovoga problema, poručuju iz Vijeća studenata.