‘Želimo raditi, a ne tratiti vrijeme’

Pojam stručna studentska praksa u studenata izaziva dvojake reakcije. Dok su neki oduševljeni prilikom koja im se pruža, drugi je smatraju gubljenjem vremena na nešto što je daleko od onoga što bi trebalo biti.

Na Sveučilištu u Zagrebu nemaju svi fakulteti određeno trebaju li studenti obaviti stručnu praksu za vrijeme studiranja ili ne. Dok je na nekima praksa obvezna tijekom studiranja, na drugima nije, te studenti sami biraju žele li se prije zapošljavanja okušati u svojoj struci.

MIT ILI PRILIKA

Neki su se studenti susreli s neugodnim situacijama kada se praksa pretvorila u sjedenje i čekanje da vrijeme prođe upravo zato što im njihovi mentori ne bi zadali nikakve zadatke ili ih uputili u rad njihove struke.

U sličnoj situaciji našla se Bernarda Selihar, studentica novinarstva s Fakulteta političkih znanosti, koja je od 40 sati prakse u PR agenciji zaista radila možda deset.

“Ostalo sam vrijeme provodila dosađujući se, radeći osobne stvari”, objasnila je i dodala da se mentorica uopće nije potrudila približiti joj posao, niti ju je zanimalo radi li ona išta.

“Smatram da sam mogla bolje iskoristiti tri tjedna koja sam provela tamo ne radeći ništa”, rekla je Bernarda.

Manuela Šola, direktorica Komunikacijskog laboratorija, istaknula je važnost praktikanata.

“Praksa studentima omogućava stjecanje novih iskustava, radnih navika i kontakata, dok su se nama praktikanti pokazali kao sjajna pomoć u svakodnevnom djelovanju te izvrstan izvor mladih kreativnih snaga, a rado ćemo posegnuti i javiti se praktikantima koji su ostavili osobito pozitivan dojam te im pružiti priliku i zaposlenje”, rekla je Šola.

Dok s jedne strane postoje studenti oduševljeni stručnom praksom i žele učiti što više, s druge su oni koji više ne znaju što bi o njoj mislili s obzirom na vlastita iskustva.

“Trenutačno idem na praksu u Muzej suvremene umjetnosti. Jako sam je lako našla i zadovoljna sam donekle. Korisno je biti u kontaktu s ljudima iz struke i vidjeti kako se neke stvari rade, ali smatram da nismo dovoljno upućeni u ono što ćemo raditi kad se zaposlimo”, rekla je studentica muzeologije na Filozofskom fakultetu, Ena Katalinić.

Rješenje bi takve situacije moglo biti bolje kontroliranje ustanova i tvrtki u kojima studenti mogu obavljati svoju praksu, ali i studenata od strane profesora da bi se došlo do obostrana zadovoljstva. Iako studenti na kraju obavljanja prakse moraju predati dnevnik u kojem je opisano ono što su za vrijeme prakse radili i naučili, on ne mora biti dokaz da je i sama praksa bila korisno iskustvo u struci za studenta koji ju je obavljao.

PRIRODA VS. DRUŠTVO

Kada je riječ o humanističkim i društvenim fakultetima u većini je slučajeva praksa obvezna. Primjerice, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu potpisao je sporazum o suradnji s Hrvatskom odvjetničkom komorom koji uređuje okvire obavljanja prakse u odvjetničkim uredima, a praksa je namijenjena isključivo studentima viših godina. Također, praksu mogu obavljati i u sklopu Pravne klinike u kojoj besplatno pružaju pravnu pomoć.

Studenti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu imaju mogućnost obavljanja studentske prakse, ali uvjeti o kojima ona ovisi razlikuju se od smjera do smjera na kojem je student.

Slično je i s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom na kojem je stručna praksa obvezna na diplomskom studiju te čini poseban kolegij.

“Ako ne nađemo, odnosno ne odaberemo sami, fakultet nam daje na izbor nekoliko ustanova i od navedenih moramo jednu odabrati te obavljamo praksu onoliko dugo koliko zahtijeva fakultet“, objasnila je Iva Mrvica, studentica logopedije.

Za razliku od društvenih i humanističkih, svi prirodoslovni fakulteti ne zahtijevaju obavljanje prakse nego pružaju studentima mogućnost izbora.

SUSRET S REALNIM SEKTOROM

Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu praksa je obvezna i regulirana Pravilnikom o stručnoj praksi studenata preddiplomskih i diplomskih studija Agronomskog fakulteta. Na kraju obavljene stručne prakse student se ocjenjuje te se ocjena čuva u studentskom dosjeu.

“Bez obzira na različite promjene u studijskim planovima i programima, stručna je praksa uvijek bila obvezna, te bez obavljene prakse student nije mogao diplomirati. Ocjenjuje se te joj je dodijeljeno nastavno opterećenje od 3 ECTS boda”, objasnila je prof. dr. sc. Jasminka Karoglan Kontić, prodekanica za nastavu Agronomskog fakulteta i dodala kako je to prvi susret budućih mladih stručnjaka s realnim sektorom, ali i prigoda da se predstave svojim potencijalnim budućim poslodavcima.

Studenti Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije na stranici fakulteta mogu pronaći popis ustanova u kojima su studenti obavljali praksu, što olakšava njezino obavljanje.