Znanost i obrazovanje u škripcu

Obrazovanje je ključ gospodarskog razvoja zemlje, izjavila je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović u prosincu 2015. na svečanosti u povodu Dana Ekonomskog fakulteta. Prijedlog državnog proračuna za 2016. godinu otišao je ipak u suprotnom smjeru od predsjedničine izjave - sredstva za Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u odnosu prema 2015. godini smanjena su za vrtoglavih 158 milijuna kuna.

I prošla vlada snosi dio krivice za takav proračun jer je bivši ministar Vedran Mornar u proračun vratio nepotrošena 93 milijuna kuna, čime je osnovica toga proračuna snižena za najmanje toliko. U javnosti je najviše odjeknuo proračunski rez od 94 milijuna kuna za sufinanciranje javnog međumjesnog prijevoza za učenike. Slaba utjeha stigla je izjavom ministra Predraga Šustara kako će se s novim modelom subvencioniranja prijevoza (smanjenje subvencije sa 75 na 50 posto) krenuti na jesen.

Osim ove brojne su druge stavke prijedloga proračuna izazvale prijepore. Neki od važnijih primjera koje su za Global prokomentirali naši sugovornici jesu: razvoj visokog obrazovanja (s 1,6 milijuna kuna na 500.000 kuna), programi poboljšanja studentskog standarda (s 52 na 50,3 milijuna kuna), srednjoškolsko obrazovanje (sa 2,88 na 2,79 milijardi kuna), izrada nastavnog uputnika – kurikula (sa 7,4 na 6,3 milijuna kuna), program usavršavanja znanstvenih novaka (sa 212 na 48 milijuna kuna), sredstva za Agenciju za znanost i visoko obrazovanje (povećanje sa 21 na 23 milijuna kuna) te Centri izvrsnosti (povećanje sa 2,5 na 5 milijuna kuna).