Priča o Borongaju opet aktualna

Potpredsjednica Gradske skupštine potvrdila je da Grad Zagreb podupire uređenje kampusa, ali je prebacila ‘lopticu’ Sveučilištu, pozivajući se na sveučilišnu autonomiju

Kampus na Borongaju od 2007. godine, kada je završena prva faza, čeka početak velike druge faze projekta. O toj temi pisali smo u dvanaestom broju Globala, a odgovore na novinarska pitanja od Grada Zagreba i Sveučilišta u Zagrebu ne dobivamo već pet mjeseci.

Na tribini Nove mogućnosti europskog financiranja R&D početkom ožujka na Fakultetu elektrotehnike i računarstva pokrenuta je rasprava o kampusu. U organizaciji Strategijskog foruma Sveučilišta u Zagrebu na tribini su gostovali dr. sc. Paris Kokorotsikos i prof. dr. sc. Hrvoje Njirić, arhitekt čiji je ured dobio glavnu nagradu za rješenje kampusa davne 2011. godine. Hrvoje Njirić požalio se da već godinu dana svakog mjeseca šalje upite u Rektorat, ali ne dobiva nikakav odgovor.

“Vizija mislim da je postojala, plan imamo, međutim nemamo proces i bojim se da ga nećemo ni imati ako nastavimo na ovakav način”, kazao je Njirić.

Voditelj Strategijskog foruma, prof. dr. sc. Ivo Družić rekao je da se može pretpostaviti da Sveučilište ima želju raditi na ovom projektu jer je prva tribina Strategijskog foruma usmjerena upravo toj temi. Ipak, u ime samog Sveučilišta nitko nije kazao ni riječi. Iako je na početku tribine prorektor Miljenko Šimpraga pozdravio okupljene, na raspravi nije nitko govorio u ime Sveučilišta. Tribini je u ime Grada Zagreba nazočila potpredsjednica Gradske skupštine Jelena Pavičić Vukičević. Ona je u raspravi kazala da je Grad otpočetka stajao iza projekta kampusa. Dodala je da Grad zapravo ima najmanje ovlasti jer Sveučilište ima autonomiju.

Kampus na Borongaju trebao bi konkurirati velikim kampusima u inozemstvu. Tamo bi se učilo, studiralo, živjelo, jelo, treniralo i zabavljalo. Čini se da glavni “igrači” ipak ne razmišljaju dovoljno o ovom projektu koji bi mnogo značio za 80.000 zagrebačkih studenata te za samo obrazovanje na Sveučilištu u Zagrebu.

Smanjenje proračuna Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta ne ulijeva mnogo nade, ali europski fondovi tom bi projektu mogli pomoći. Zato je dr. sc. Paris Kokorotsikos na tribini prikazivao neke od uspješnih primjera financiranja istraživanja i transfera tehnologije i inovacija.

“Nisam preveliki optimist, ali možda se nešto ipak dogodi”, kazao je Njirić za Global. U međuvremenu, projektni prijedlog Sveučilišni kampus Varaždin, faza III – studentski dom s pratećim sadržajima prošao je posljednju fazu postupka dodjele bespovratnih sredstava. Varaždin bi tako trebao dobiti jedan od najmodernijih studentskih domova u akademskoj godini 2017./2018.