U medijima prevladava ‘kultura štikle’

Djeca svaki dan provedu i do četiri sata pred televizijskim ekranima koji su postali odgajatelji budućih naraštaja, a profil na Facebooku otvaraju prije trinaeste godine u gotovo 70 posto slučajeva. S tim je spoznajama organizirana i ovogodišnja, sedma Komunikološka škola Matice hrvatske. Medjiskim odgojem do medijske pismenosti - tema je o kojoj su pet dana raspravljale studentice Hrvatskih studija i Fakulteta političkih znanosti. Deset najboljih kandidatkinja dobilo je prigodu razgovarati sa stručnjacima na području medija i medijske pismenosti i na tri studijska putovanja upoznati lokalne medije i njihov doprinos lokalnoj zajednici.

Profesor Danijel Labaš, jedan od organizatora KŠMH-a, istaknuo je da je “vidi, prosudi, djeluj” model s tri koraka prema kojem bi svi medijski stručnjaci trebali raditi, a poseban je naglasak stavio na medijsko opismenjavanje djece, ali i odraslih, roditelja i odgajatelja. Akademik Tonko Maroević studenticama je govorio o sreći i medijskoj pismenosti, i o ravnodušnosti koju ljudi pokazuju prema medijskim sadržajima. Franjo Skoko ih je učio kako se dobro pripremiti za javni nastup, a govorilo se i o strukturi idealnog medijskog odgoja za Hrvatsku. Veliki dio rasprave fokusirao se na rad udruga i njihov doprinos u promicanju medijskog odgoja. Branimir Bilić posebno je istaknuo kako je “medjiski odgoj, ako ga Hrvatska uopće ima, kaotičan, a u samom sadržaju prevladava kultura štikle”.

Studentice su posjetile gradove Mariju Bistricu, Samobor i Križevce, gdje su slušale o načinu života lokalne zajednice i ulozi medija. Govorilo se o sadržajima koji prevladavaju. Tako se, primjerice, u jednom broju lokalnog lista Marije Bistrice objavio popis svih najpoznatijih nadimaka toga kraja. “U školi smo naučile gledati i prosuđivati medijske sadržaje, a sada je vrijeme da djelujemo”, složile su se polaznice.