Domaći znanstvenici ‘opametit’ će naše gradove

Tehnologija je posljednjih godina toliko napredovala da utječe na gotovo sve aspekte ljudskog života, a najnovijim se dostignućima često dodjeljuje pridjev smart. Isto je i sa životnim prostorom, koji postaje organiziraniji i funkcionalniji zahvaljujući sustavu smart city. No taj je pojam relativno nepoznat u nas, stoga je Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu početkom rujna organizirao stručni skup “Mogućnosti razvitka sustava smart city u hrvatskim gradovima”, kako bi približio javnosti, ali i gradskim upravama pozitivne strane tog sustava.

SURADNJA VIŠE SEKTORA

“Smart city je sustav upravljanja infrastrukturom i procesima u gradovima primjenom suvremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Glavni je cilj optimizacija svih procesa u gradovima, ušteda energije i uspostava održivog funkcioniranja i razvitka gradova”, ističe Tomislav Josip Mlinarić, prodekan za znanost i vanjsku suradnju FPZ-a.

Preciznije rečeno, koncepcija smart city znači upravljanje svim sustavima u gradu, od prometa i komunalne infrastrukture do utroška energije u pojedinim zgradama. Primjer toga je sustav nadzora parkirališta koji daje informacije vozačima o broju slobodnih mjesta na pojedinom parkiralištu kako bi se spriječile gužve i pogrešno parkiranje. No smart city ne može funkcionirati sam. On je sprega između lokalnog gospodarstva, sustava mobilnosti i okoliša, s ciljem zadovoljavanja potreba građana.

“Kako bi se postigli ciljevi gradova u pogledu zaštite okoliša, presudna je učinkovita suradnja između stanovnika, privatnog i javnog sektora, kao i drugih zainteresiranih strana. Održiv razvoj i mobilnost koji podrazumijeva očuvanje životnog okoliša i informacijska tehnologija ključni su prioriteti u razvoju održivog društva u cjelini”, kaže Mlinarić.

Sustav se već počeo razvijati u hrvatskim gradovima. Najdalje u nastojanjima da “opamete” svoj grad otišli su Dubrovnik, Rijeka i Karlovac. No boljka svih gradova su energetika i administracija. Zato su na predavanju bila prikazana rješenja sustava upravljanja energijom u zgradama te učinkovitog videonadzora, a belgijski partneri su na primjeru grada Tournaija prikazali potpunu primjenu sustava “pametnog grada”.

OSLONAC NA STUDENTE

Na ovom i sličnim projektima u sve većoj mjeri sudjeluju i studenti. Jedna od njih je Mladenka Ćosić, čiji je diplomski rad bio povezan upravo sa sustavom smart city.

“Za smart city možemo reći da je u gradovima zapadnoeuropskih zemalja sadašnjost, a kod nas bliska budućnost. Ovo je trenutačno vrh struke u urbanom prometu, a pretpostavljam da je mnogo prostora za razvitak inovativnih prometnih rješenja u budućnosti”, ističe Ćosić i dodaje da se kroz suradnju na projektima na FPZ-u već uključila u stvaranje sustava smart city.

Otvaranje vrata javnosti takvim projektima i umrežavanje hrvatske pameti u nizu tehničkih znanosti samo je početak u stvaranju “pametnih” gradova u Hrvatskoj. Potpuna implementacija može se očekivati tek kada se riješe drugi uvjeti za provedbu ovakvih projekata. No i ovo je pokazatelj da Hrvatska ide ukorak sa svjetskim tehnološkim trendovima.