U Srcu tvrde: Koncept e-indeksa u biti je pogrešan

Neki fakulteti u Hrvatskoj već su potpuno prihvatili indekse u elektroničkom obliku dok su drugi još u takozvanom tranzicijskom razdoblju koje podrazumijeva korištenje Studomata i “klasičnih” indeksa. Ipak, mišljenja o formatu indeksa među studentima su podijeljena. Dok jedni zagovaraju potpuno uvođenje e-indeksa, drugi smatraju da je klasični, papirnati oblik i dalje poželjan.

STUDOMAT

“Pojam e-indeks pojavio se i počeo koristiti tijekom jednog od pilot-projekata Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, kada je omogućeno da se na studentsku iskaznicu iz elektroničke evidencije visokog učilišta (npr. ISVU) ‘kopira’ sadržaj te elektroničke evidencije, a koji se tiče nekog studenta”, objašnjava Denis Kranjčec, predstojnik Sektora za informacijske sustave Sveučilišnog računskog centra (Srca). Stav je Srca da je takav koncept e-indeksa zapravo pogrešan ili barem nepotreban.

“Kopiranjem elektroničke evidencije na iskaznicu na njoj dobijemo neko ‘zamrznuto stanje’ na dan kada je to kopiranje obavljeno, ali ne i aktualne podatke. Osim toga, za čitanje takvog e-indeksa studentu je potreban poseban uređaj pa je stvarna upotrebljivost zapisa e-indeksa na iskaznici upitna”, pojašnjava Kranjčec.

Putem Studomata pak studenti mogu pristupiti svojim aktualnim i potpunim podacima u bilo kojem trenutku s bilo kojeg uređaja koji ima pristup internetu, a te podatke mogu pokazati ili ispisati na papir.

“E-indeks, dakle, nije obvezan, niti je propisan na nacionalnoj razini, a upitan je i njegov smisao”, zaključuje Kranjčec.

Jedna od glavnih zamjerki korištenju ‘tradicionalnih’ indeksa jest to što se studenti iz udaljenijih gradova nakon položenog ispita moraju vraćati u grad u kojem studiraju samo po potpis profesora, iako su ocjene već upisane u elektroničkom obliku. Odlazak u drugi grad tako im stvara dodatne financijske troškove i gubitak vremena.

PRAVILNIK JE JASAN

“Osobno mi se sviđaju e-indeksi jer su mnogo praktičniji od starih indeksa. Ne moram paziti gdje sam ostavio indeks, hoću li ga zaliti kavom i slično”, kaže Marin Kostelac s FER-a, jednog od fakulteta koji su potpuno prešli na elektronički oblik.

I dr.sc. Damir Kralj, viši predavač na Veleučilištu u Karlovcu, smatra da su e-indeksi bolji, “pogotovo u slučaju kad izgubite papirnati indeks, kad započinju ‘odiseje i ilijade’ s ponovnim upisima ocjena i ponovnim potpisima u novi. Izgubljena pametna kartica poništi se i programira se nova koja ponovno služi za autorizaciju pristupa svim postojećim podacima - bez gubitaka”.

“Profesori na našem fakultetu redovito upisuju ocjene u Studomat i rijetko nastaju problemi, ali ipak mislim da je bolje da student ima rukom pisanu knjižicu, indeks, koji sadržava potpis profesora jer je to vjerodostojnije”, smatra studentica Kristina Perez.

Inače, pravilnik o studentskoj ispravi od ljeta 2014. godine nalaže da je studentska iskaznica jedina službena studentska isprava.

“Time je, općenito gledajući, uporaba indeksa (klasičnoga ili elektroničkoga) prestala biti obvezna, odnosno odluka o eventualnoj uporabi indeksa i njegova formata, izgleda i sadržaja je prepuštena visokim učilištima”, nadodaje Denis Kranjčec iz Srca. Tako primjerice na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu studenti koriste klasične indekse, ali ocjene se upisuju i u Studomat.