Znanošću u misiji jačanja hrvatskoga gospodarstva

Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu na natječaju Hrvatske zaklade za znanost, kojem je cilj razvoj hrvatskoga znanstveno-istraživačkog prostora i stvaranje novih znanja s naglaskom na jačanje hrvatskog gospodarstva i dobrobiti društva, primio je priznanje i financijsku potporu za čak šest projekata. Ovakvim natječajem Hrvatska zaklada za znanost nastoji podržati istraživačke skupine koje se bave međunarodnom, ali i nacionalnom problematikom, a čiji su voditelji istaknuti znanstvenici s međunarodno priznatim postignućima.

POSLOVNA IZVRSNOST

Jedan od projekata koji je dobio financijsku potporu je “Procesna i poslovna inteligencija za poslovnu izvrsnost”, kojem je cilj istražiti primjenu procesne i poslovne inteligencije u poduzećima i njihov utjecaj na uspješnost poslovanja.

“PROSPER projektom želi se integrirati istraživački trud međunarodne skupine multidisciplinarnih znanstvenika u području procesne i poslovne inteligencije te korištenje procesne i poslovne inteligencije za poslovne performanse u posttranzitnim zemljama, prije svega, u Hrvatskoj i Sloveniji”, ističe voditeljica projekta, prof. dr. sc. Vesna Bosilj Vukšić.

I Hrvatska je, kao i Slovenija, zemlja koja se bori s gospodarskom krizom, a napor prema implementaciji procesne i poslovne inteligencije pomoći će jačanju hrvatskoga gospodarstva i dobrobiti društva.

Vrlo je važan projekt i “Uloga strukturnih reformi u poticanju vanjske konkurentnosti zemalja Europske unije”.

“Projekt je usredotočen na specifičnu dimenziju konkurentnosti koja se naziva vanjskom konkurentnošću, a tiče se razmjene dobara kojima zemlja obiluje za ona u kojima je oskudna”, ističe voditelj projekta, prof. dr. sc. Boris Cota.

Od pojave globalne financijske i gospodarske krize ovakva su pitanja postala posebno aktualna u Europskoj uniji jer su se pojedine zemlje suočile sa značajnom vanjskom neravnotežom i dužničkom krizom.

“Vanjske neravnoteže nestaju kako zemlje ostvaruju sličnu dinamiku rasta jer se smanjuju prekogranične neto investicije kada razlike prinosa na kapital među zemljama postaju manje i kada se potrošnja, zbog rasta dohotka, sve više financira iz domaćih izvora”, objasnio je profesor Cota.

SOCIJALNA SAMOPOSLUŽIVANJA

Zahvaljujući upravo gospodarskoj krizi koja je zahvatila i Hrvatsku, socijalna samoposluživanja su novi maloprodajni oblik koji potiče pozitivne društvene promjene kroz ispunjavanje materijalnih potreba socijalno ugroženih, dajući im prigodu da očuvaju dostojanstvo u okruženju u kojem oni mogu birati različite vrste roba besplatno ili po iznimno niskim cijenama.

Projekt “Potencijali i preporuke razvoja socijalnih supermarketa u Srednjoj i Istočnoj Europi”, izvanredne profesorice dr. sc. Blaženke Knežević, govori o socijalnim samoposluživanjima, čiji je razvoj započeo početkom ovog stoljeća.

“Socijalna samoposluživanja svoje djelovanje temelje na filantropskim osnovama, volontiranju i donacijama, ali već na nekim tržištima značajno utječu na strukturu prihoda tradicionalnih maloprodavača”, ističe profesorica Knežević.

Projektni tim obuhvaća 17 stručnjaka iz područja trgovine, upravljanja maloprodajom, upravljanja neprofitnim organizacijama, korporativnih financija, fiskalnih sustava i socijalnog rada iz pet znanstvenih institucija iz četiriju država Srednje i Istočne Europe.

Uz projekte poslovne izvrsnosti, uloge strukturnih reformi u poticanju vanjske konkurentnosti te socijalnih samoposluživanja u Srednjoj i istočnoj Europi vrlo je važan i projekt “Poticanje inovativnog ponašanja zaposlenika u javnom sektoru primjenom intervencija u dizajnu posla”, skraćeno INPUBWORK, koji je usredotočen na proučavanje i unapređenje postojeće organizacije posla u javnim poduzećima.

“Inovativno ponašanje zaposlenika trenutačno je vrlo aktualna iako u svijetu još nedovoljno istražena tema. Riječ je o ponašanju koje izravno i neizravno potiče razvoj i uvođenje inovacija na radnom mjestu, a zasniva se na ideji kako pojedinci mogu biti inovativni na poslu kroz pronalazak drukčijih načina obavljanja posla, utvrđivanje novih procedura i kreiranje inovativnih ideja te promjenom poznatih načina poslovanja“, ističe voditelj projekta doc. dr. sc. Tomislav Hernaus.

BRENDIRANJE U TURIZMU

Kako bi se zaustavila demotiviranost zaposlenika u Hrvatskoj, važno je okrenuti se i kompenzacijskom menadžmentu koji je na prostoru Republike Hrvatske još preslabo razvijen. Upravo projekt pod nazivom “Približavanje strategije i prakse nagrađivanja hrvatskih poduzeća europskoj praksi”, prof. dr. sc. Lovorke Galetić, sigurno će donijeti neke nove spoznaje.

“Kompenzacijski menadžment uključuje analizu organizacijskih praksi koje su usmjerene na analizu strategija nagrađivanja i strukture plaća na način da se zaposlenicima za uloženo vrijeme i trud osiguraju odgovarajuće materijalne i nematerijalne nagrade te smatram kako su upravo kompenzacije ključni element u međusobnu odnosu poslodavca i zaposlenika”, ističe profesorica Galetić.

Krajnji cilj istraživanja je dodatno produbiti znanje o tom području te razviti stimulirajuće strategije nagrađivanja koje će omogućiti hrvatskim poduzećima jačanje konkurentnosti i umanjiti odlazak zaposlenika na strana tržišta rada.

Naposljetku, u projektu “Brendiranje turističke destinacije: Analiza uspješnosti brenda u kontekstu brendiranja destinacije”, doc. dr. sc. Josip Mikulić namjeravaju se istražiti različite strategije brendiranja turističkih odredišta analizom odabranih hrvatskih i španjolskih primjera.

“Španjolsku smo uključili u istraživanje kao svojevrstan benchmark, s obzirom na to da je njihova turistička ponuda vrlo slična ponudi Hrvatske”, dodaje docent Mikulić i ističe kako se projektom želi istražiti koliko je proces brendiranja zaslužan za uspješnost turističke destinacije.