Otišao kao student i izgradio uspješnu karijeru fotografa

Studiranje u Hrvatskoj i nije tako jeftino pa mnogi studenti odlaze u inozemstvo u potrazi za povoljnijim studijem. Belgija se pokazala kao jedna od najprilagodljivijih zemalja kada je riječ o studentima, što je svojim iskustvom potvrdio Luka Host, bivši student Kraljevske akademije primijenjenih umjetnosti (KASK) u Gentu, a poslije i u Antwerpenu.

JEFTIN PRIJEVOZ

Školarina u Belgiji iznosi oko 750 eura, što se ne razlikuje mnogo od prosječne školarine u Hrvatskoj. Gent i Leuven su studentski gradovi u kojima se svakodnevno organiziraju različita događanja poput koncerata, izložbi i filmskih festivala, a kafići su otvoreni do kasno u noć.

Visok standard studentima omogućava izlazak više dana u tjednu, dok se mnogi zagrebački studenti zbog niskog standarda toga moraju odreći.

“U Gentu postoji ulica u kojoj je poredano dvadesetak noćnih klubova koji su otvoreni doslovno od utorka do nedjelje”, rekao je Host.

Prijevoz je jeftiniji. U Belgiji je cijena jednosmjerne karte između bilo koja dva grada samo šest eura za osobe mlađe od 26 godina.

“Željeznička povezanost je izvrsna pa studenti tijekom radnih dana borave u gradu u kojem studiraju, dok za vikend odlaze svojim kućama u okolna mjesta”, navodi Host.

“Za studente postoji i poseban mjesečni pokaz koji uključuje četiri dvosmjerne karte od mjesta studiranja do mjesta stanovanja, a cijena mu je oko 30 eura”, dodao je. S druge strane, studenti u Belgiji troše vrlo malo na karte za javni prijevoz jer se većina njih kreće biciklom.

“Belgijski studenti ne žive u domovima kao u Hrvatskoj. Čest sustav stanovanja je ‘op kot’. Studenti žive u kućama u kojima svaki student ima svoju sobu, a kupaonicu i kuhinju dijeli s ostalim stanarima. Te kuće imaju od tri do 10 stanara”, objašnjava Host. Najam jedne takve sobe kreće se u prosjeku od 250 eura na više. Ako student želi sobu s vlastitom kupaonicom i kuhinjom, cijena će porasti. Studenti u Belgiji imaju mogućnost i zaraditi radeći manje studentske poslove što funkcionira nešto drukčije nego u Hrvatskoj.

“Student se može prijaviti kao ‘job student’ i može raditi 50 dana u godini i u tom slučaju poslodavac je oslobođen plaćanja poreza za tog studenta. Ako student radi više od 50 dana u godini, mora se prijaviti kao ‘werk student’ i poslodavac za njega plaća porez”, navodi Host. Studentu koji želi raditi kao “werk student” teže je naći posao.

“Što se tiče hrane, studentima je isplativije obroke kuhati doma jer imaju svoje kuhinje pa je princip menzi u Belgiji rijedak. Student preko dana kupi sendvič koji stoji oko 2,5 eura, a večeru priprema ‘op kot’ gdje podijeli trošak s nekim od cimera. Jesti u kafiću je uobičajeno i takav obrok stoji oko 10 ili 15 eura”, rekao je Host. Za osnovne potrebe student u Belgiji treba dnevno izdvojiti oko 30 eura, dok se u Zagrebu u jednom danu ipak može prehraniti s dvadesetak kuna. No dostupnije su i povoljnije neke prodavaonice.

“Trgovine poput H&M-a ili Urban Outfittersa omogućuju popust na kupnju ako imaš studentsku iskaznicu”, rekao je Host.

KVOTE SAMO ZA UMJETNIKE

Što se samog studiranja tiče, u Belgiji je ono omogućeno svima, jedino umjetnički fakulteti imaju kvote. Također, program Erasmusa je jako popularan i stalno se provodi.

“Zbog političkog položaja Belgije u Europi i visokog standarda studenti preko ljeta odlaze na odmor u inozemstvo, a jedna od popularnih zemalja je i Hrvatska”, naveo je Host.

Da Belgija otvara mnoge mogućnosti mladim naraštajima, dokazuje Hostova šestogodišnja bogata fotografska karijera nakon studija i život u iznajmljenoj trokatnici koju trenutačno sam uređuje po vlastitom ukusu.

“Jako sam sretan. Trebalo je vremena naviknuti se na mentalitet i jezik, ali se isplatilo preseliti i započeti život ovdje. Ne planiram se dugo zadržavati, ali kamo dalje, tko zna. Vidjet ćemo što posao donese”, kazao je Host.