Fakultetima nedostaje novca, studentima vježbe i motivacije

Na hrvatskim fakultetima obveza učenja engleskog jezika proteže se najčešće na godinu do dvije godine studiranja, no je li to dovoljno da se jezik svlada dovoljno dobro kako bi mladi ljudi postali konkurentni na globalnom tržištu?

Odluku o trajanju učenja engleskog donosi svaki fakultet zasebno. Neki zagrebački fakulteti, na primjer, Fakultet političkih znanosti, omogućuju studentima da umjesto engleskog odaberu neki drugi jezik, dok drugi, kao Agronomski, nude engleski kao izborni kolegij na višoj godini.

DOBRA OSNOVA

Ne tako davno Ingrid Antičević Marinović ”proslavila” je Hrvatsku svojim govorom u EU-ovu Parlamentu. Rečenica ”Pipl mast trast as” postala je simbolom neznanja engleskog jezika u širim krugovima javnosti. Zašto se onda engleskom ne pridaje veća pozornost u krugovima visokog obrazovanja?

Prodekanica za nastavu i studente FPZG-a doc. dr. sc. Marta Zorko ističe da je njezina želja bila omogućiti studentima da tijekom cijelog studija uče engleski jezik, ali problem su financije jer bi bilo potrebno zaposliti dodatne predavače. Drugi problem, koji je mnogo širi od okvira fakulteta, jest taj što se ”od osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja nije napravila linija logičnosti, koja bi slijedila kasnije potrebe na tržištu rada”, ističe Zorko.

Dr. sc. Irena Zovko Dinković, pročelnica Odsjeka za anglistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, smatra kako bi bilo korisno i potrebno učiti engleski tijekom cijelog studija. Jedan od glavnih razloga za to jest da postoje studenti s izvrsnim znanjem engleskoga, ali nedostaje im komunikacije na stranom jeziku.

”Komunicirati tečno na stranom jeziku daleko je zahtjevnije i ne može se svesti samo na pravopis i gramatiku, koje gotovo svatko može naučiti”, ističe Zovko Dinković i dodaje kako je za usavršavanje tog dijela potrebno mnogo vježbe i vremena.

Pred. dr. sc. Cody McClain Brown, profesor na FPZG-u i Hrvatskim studijima, rođeni Amerikanac i jedini profesor na FPZG-u koji nema hrvatsko državljanstvo, kaže kako Hrvati vladaju engleskim poprilično dobro, ali najveći je problem u motivaciji studenata.

”Za početak je dobro i to što neki fakulteti imaju dvije godine obveznog učenja engleskog, ali ostatak je na studentima. Ove dvije godine dobra su smjernica”, kaže Brown. Veći problem od godina učenja su načini učenja. Razredi su preveliki, mnogi sudionici su nezainteresirani, a učenje se provodi prema načelu ”štrebanja napamet”. Brown smatra da je nemoguće planirati bilo kakvu profesionalnu karijeru, unutar i izvan EU-a, ako osoba nije vješta u engleskom jeziku.

SAMOSTALNO USAVRŠAVANJE

Student agronomije Damir Sokolović smatra da se mora uvesti obvezni engleski tijekom cijelog studija jer ”bez engleskog si nitko i ništa”. Katarina Drvodelić, studentica novinarstva, smatra pak da bi se engleski trebao učiti tijekom cijelog studija jer mnogi nisu uspjeli ovladati elementarnim znanjem.

Damir i Katarina slažu se da su najviše engleskog naučili izvan okvira školovanja - putem čitanja, gledanja filmova, slušanja drugih ljudi.

Jezik koji se danas traži i pri zaposlenju u lokalnim prodavaonicama, ljudi najviše usavrše samostalno. To možda jest dovoljno za okvire Lijepe Naše, ali je itekako nedovoljno za konkurentnost na svjetskom tržištu rada.