U njima je budućnost, birokracija ih koči

Slobodnjaci, freelanceri, u Hrvatskoj podjednako su muškarci i žene. Uglavnom je riječ o ljudima s visokom i višom stručnom spremom, koji žive i rade u Zagrebu te uredno plaćaju porez i tako pridonose rastu gospodarstva. Čak 49 posto njih staro je između 25 i 34 godine, a 32 posto između 35 i 49 godina. Podaci su to opsežnog istraživanja koje je provelo Hrvatsko društvo nezavisnih profesionalaca (HDNP).

IZVRSNOST I PREPORUKE

HDNP je udruga koja se može pohvaliti s čak 1725 članova iz svih dijelova Lijepe Naše. Članarine zasad nema, a kad je i bude, investirat će se u unapređenje položaja i prava freelancera.

„Osnovna ideja je omogućiti svakome tko ima znanje da ga lako i u skladu sa zakonom ponudi izravno na tržište, a da je pri tome informiran kako to činiti, koja su njegova prava i obveze, da bude zaštićen od situacija izrabljivanja ili nenaplate te da ima sustav podrške i okolinu koja razumije njegove potrebe i probleme. Freelanceri svoj posao dobivaju na temelju izvrsnosti i preporuka, a to je, možemo se složiti, pristup koji ih tjera na kontinuiranu edukaciju i unapređenje vještina i znanja“, za Global kaže predsjednika Matija Raos.

Međutim, situacija u državi u smislu prava i zaštite, ali i javnog percipiranja slobodnjaka nije ni približno utopijska. Zakoni koji se odnose na rad nezavisnih profesionalaca više im odmažu nego pomažu, a pravne zaštite gotovo i nema.

Čak 90 posto ispitanika u istraživanju HDNP-a smatra da treba mijenjati hrvatske zakone vezane uz poslovanje freelancera, a više 80 posto da Hrvatska ima zakone koji se loše provode i freelancerima ne omogućuju laku naplatu honorara. Dosta govori i činjenica da 53 posto freelancera navodi da je uredski trošak nešto što si nikako ne mogu priuštiti.

Freelancera je mnogo i nezadovoljni su i diljem Europske unije, gdje slične organizacije djeluju s ciljem jačanja konkurentnosti, samoodrživosti i zaštite na fleksibilnijem tržištu rada. U tom kontekstu, doznajemo od Raosa, HDNP surađuje s Europskim forumom nezavisnih profesionalaca. Problematično je, ističe Raos, što Europa nema jedinstven stav prema freelancerima i samozaposlenima. Glavni problem, tko zna koji put, leži u birokraciji jer EU još ne razlikuje nezavisne profesionalce od malih poduzeća i poduzetnika, a u realnosti je ta razlika i te kako velika.

NEMA SIGURNOSTI

Nezavisne profesionalce, koje krase jednake, ako ne i profiliranije vještine i znanja od onih “stalno zaposlenih” zasad su dobrim dijelom zakonski marginalizirali, pravno su nezaštićeni te su ih socijalno doživljavali kao “radnike na crno”.

“Vjerujemo da će se u narednim godinama situacija bitno mijenjati jer sve više ljudi, posebno mladih, shvaća da stalno zaposlenje ne nosi ni sigurnost, ni adekvatnu plaću, ni prostor za napredak, pa tako ako žele do realnog radnog iskustva, freelancing može biti odličan smjer kretanja“, zaključuje Matija Raos.