Četiri recepta za bolje pamćenje

Kako učiti, kada početi, kako se motivirati i organizirati da krajnji rezultat bude zadovoljavajući - to su pitanja koja muče mnoge studente. Sa završetkom prosinca, a potom i blagdana, slijedi nagli povratak u stvarnost. Umjesto sarme na meniju je učenje. Ono što bi svaki student trebao znati jest da se i “učiti treba naučiti”.

Prije samog učenja važno je naći odgovarajuću motivaciju, a to se prije svega postiže pozitivnim razmišljanjem. Potrebno je posložiti prioritete u životu, vizualizirati ciljeve, zainteresirati se za predmet i pronaći društvo s istim interesom za dobre ocjene.

OSOBNI ODABIR

“Ne postoji univerzalni recept za učenje. Svatko uči onako kako mu odgovara”, objašnjava prof. dr. sc. Marina Mučalo, profesorica Radija i radionovinarstva na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.

“Čini mi se da je problem u tome što ljudi stignu do studentskih klupa, a još ne znaju koji im način najviše odgovara. Općenito govoreći, mislim da se učenje mora podijeliti u dvije faze - prvu, koju čini upoznavanje sadržaja, te drugu”, memoriranje”, dodaje Mučalo.

Psihologinja Sanja Marjanović objašnjava svoje viđenje načina učenja te govori kako sve strategije učenja ne odgovaraju svima te da prema osobnom odabiru pojedinac može odabrati između nekoliko tehnika, a najbolje rezultate daje kombinacija više njih.

Postoji vizualni ili prostorni stil učenja, u kojem je pojedincima lakše zapamtiti definicije ili činjenice ako ih predstave određenom shemom ili slikom. Problem je tog stila učenja što može oduzeti dosta vremena, ali će osoba gotovo sigurno zapamtiti sve što je vizualizirala. Sljedeći je auditivni stil učenja te se osobama kojima odgovara preporučuje polaziti predavanja jer tako najlakše uče. Ova tehnika sastoji se od pretvaranja informacija iz vizualnih u zvučne. Snimanje sebe ili predavača također je od velike koristi.

OD LOGIKE DO DRUŠTVA

U logičkom ili matematičkom stilu informacije se obrađuju tako da se otkriva njihova unutarnja logika te osoba teži razumijevanju načina na koji su određene informacije povezane. Osim memoriranja ovdje se koristi i dublja obrada informacija te ovakav način zahtijeva veći intelektualni angažman, ali zato donosi i više koristi. Posljednji, četvrti stil učenja koji spominje Marjanović jest socijalni ili interpersonalni stil koji je prigodan za osobe koje najbolje uče u društvu i interakcijom s drugima. Međusobnim otkrivanjem načina razumijevanja gradiva uvijek je moguće doznati nešto novo i dopuniti vlastite propuste.

“Učenje bi u studentskoj dobi već trebalo postati navikom! Čak i onda kad nema osobite motivacije, u toj bi dobi trebala biti izgrađena odgovornost prema obvezi polaganja ispita”, zaključuje Marina Mučalo.