Visina limita nejasna, a u Poreznoj spuštaju slušalicu
Ako su vas roditelji u svojim poreznim karticama prijavili kao poreznu olakšicu, bitno je ne prijeći ljestvicu ako roditelji žele zadržati pravo na olakšicu, objašnjavaju u SC-u
Dok slovenski kolege novac zarađen preko studentskog servisa uplaćuju u mirovinsko i zdravstveno osiguranje, mi još muku mučimo s brigom o poreznim davanjima, primanjima, stopama i olakšicama. Osim što si radom za “enormnih” 18 kuna po satu sami olakšavamo razdoblje ganjanja diplome, plafon smo dosegli olakšavajući roditeljima u njihovim poreznim obvezama.
BOGATSTVO OD 270 KUNA NA TJEDAN
Studenti donedavno nisu “smjeli“ zaraditi više od 11.000 kuna, a odsad mogu “kao pravi šeici” ići do čak 13.000 kuna, a da bi njihovi roditelji i dalje imali pravo na poreznu olakšicu. U ovaj iznos ulaze prihodi ostvareni preko „servisa“, ali i stipendije.
Recimo da ne želimo prijeći „zabranjeni” iznos od 13.000 kuna. To znači da mjesečno ne bismo trebali zarađivati više od 1083 kune. To je oko 270 kuna prihoda na tjedan.
Menu u menzi stoji 6,50 kuna. Ako jedemo tri puta na dan, sedam dana u tjednu, to nas stoji 136,50 kuna. Ostaje nam 133,50 kune, a najam najjefitnije sobe u studentskom domu je 200 kuna. Prema tome, studenti ne mogu zaraditi ni za osnovne životne potrebe kako bi njihovi roditelji zadržali poreznu olakšicu.
U tri dana zvanja Ministarstva financija, tj. Porezne uprave, novinari Globala nisu mogli dobiti odgovor na svoja pitanja o limitima zarade. Nakon automata koji je redovito upozoravao da „su svi operateri zauzeti“ došli smo i do gospođe koja nas je proslijedila područnom uredu u Zagrebu.
“Dobar dan, imam pitanje vezano uz porezne olakšice roditeljima kada zar...”
“Tuuut, tuuut, tuuut...”, začuli smo iz slušalice. Vjerojatno smo zvali prerano, jer je bilo 9.05, a radno vrijeme počinje u 9.
U službi za zapošljavanje studenata u zagrebačkom Studentskom centru zato kažu da je, osim što možemo „više zaraditi“, važno ne pomiješati neto i bruto iznos. Dakle, neto je ono što zaradimo, a bruto uračunava i ono što poslodavac još mora platiti državi, ali student se o tome ne treba brinuti.
STUDENTI KAO POREZNI OBVEZNICI
“Prema Zakonu o porezu na dohodak, roditelji će u slučaju prekoračenja tih 13.000 kuna morati mjesečno plaćati nešto više poreza, ali ne i studenti jer oni nisu porezni obveznici. Ako su vas roditelji u svojim poreznim karticama prijavili kao poreznu olakšicu, važno je ne prijeći ljestvicu ako roditelji žele zadržati pravo na olakšicu”, objašnjavaju u SC-u.
Te iznose ne treba miješati s onim što zarade studenti koji su i sami porezni obveznici. Naime, ako student zarađuje više od 50.000 kuna na godinu, i sam mora plaćati porez, i to 25 posto.
Ovo se ticalo i Ene D. (26) s Fakulteta političkih znanosti, koja je osjetila što znači plaćati porez.
“Odavno sam prešla iznos od 11.000 kuna i pred kraj godine ću i sama plaćati porez. S jedne strane to je loša vijest, ali s druge shvaćam da kraj svojih kolega koji zarađuju osjetno manje ili uopće nemaju posao, imam sreće što uopće imam takve prihode”, rekla je Ena.