Zeleni/ESS: Imamo samo jedan planet koji moramo čuvati

Zelene ideje su ideje današnjice, ali i budućnosti. Od klimatskih promjena, energetske neovisnosti, temeljnih i ljudskih sloboda, “zelenih” poslova, prosperitetne agrikulture do kvalitete hrane. Nudimo konkretne prijedloge kako realizirati ove međunarodne izazove. Niti jedna druga stranka to neće moći progurati jer imaju drukčije prioritete. Tako o ciljevima grupacije Zeleni/Europski slobodni savez u Europskom parlamentu govori Vula Tsetsi, glavna tajnica grupacije. Zeleni/ESS jedna je od pet grupacija u kojima djeluju hrvatski europarlamentarci, a koje ćemo vam predstaviti u sljedećim brojevima Globala.

VAŽAN SUMMIT

Grupacija, nastala 1999. godine, u osmom sazivu Europskog parlamenta ima 50 zastupnika iz 17 država, a zauzima se za ekonomski napredak usko povezan s održivim razvojem. “Fokusirani smo na donošenje boljih zakona u području okoliša, ali ne da isključivo koriste okolišu nego da budu bolje povezani s ekonomijom, zdravstvenim sustavom i regionalnim napretkom“, ističe Rebecca Harms, predsjednica Zelenih/ESS-a.

Klimatske promjene iznimno su važne grupaciji, koja mnogo očekuje od sastanka u Parizu potkraj ove godine, kad bi trebao biti donesen novi klimatski sporazum kao zamjena za protokol iz Kyota. Jedan od vodećih klimatskih stručnjaka i zastupnik Zelenih Yannick Jadot optimistično čeka summit. “To je konferencija koja mora donijeti rezultate. Imamo obvezu da najrazvijeniji pomognu ostalima te da se stvori pravedan odnos sjevera i juga. Trebamo sporazum koji će povezivati ekonomsku i okolišnu realnost“. Potpredsjednica Europskog parlamenta Ulrike Lunacek nadovezuje se rečenicom da “imamo samo jedan planet koji moramo čuvati jer on nam je budućnost“.

Posljednji europski izbori grupaciji su donijeli zastupnike iz čak osam “istočnih” zemalja. Harms napominje da je to “izrazito važno jer jača njihovu poziciju u parlamentu“.

Jedan od novih zastupnika je i predstavnik Hrvatske Davor Škrlec (OraH), koji ističe da su početni dani nove dužnosti uključivali otežano snalaženje po Europskom parlamentu. Škrlecov radni dan počinje u 8 i traje do kasnih večernjih sati, a posao obavlja na relaciji Bruxelles - Strasbourg - Zagreb. Pola je tjedna u Zagrebu, a pola u jednom od sjedišta Parlamenta. “U Bruxellesu radim u odborima za okoliš, javno zdravlje, sigurnost hrane, regionalni razvoj te transport i turizam koji su od vitalnog interesa za Hrvatsku. U Strasbourgu su samo izvanredne sjednice odbora, a u Zagrebu postoje svakodnevno pristupačni asistenti s kojima građani mogu komunicirati“, govori Škrlec.

CILJ MI JE BORBA ZA MLADE

Tijekom plenarne sjednice zastupnik je većinom zauzet sastancima, ali ured mu se nalazi blizu stola za stolni tenis, pa poneki slobodni trenutak zna iskoristiti za partiju sa svojim suradnicima. Škrlec je trenutačno 104. najaktivniji zastupnik u Parlamentu (od njih 751) i jedan od pet najaktivnijih “zelenih”, dok je na početku mandata bio na začelju. “To je zasluga kompletnog tima, asistenata i stažista koji rade na tome da zastupnik bude uspješan u parlamentu i u grupaciji“.

Škrlecovi kolege iz Zelenih hvale njegov rad, ističući da im je posebno drago što je i Hrvatska postala dio grupacije u Parlamentu. “Zajedno smo u nekim odborima i imam odlična iskustva. Zauzima se za održivu budućnost i ciljeve Zelenih, a vjerujem da to želi prebaciti i na Hrvatsku“, govori druga najmlađa zastupnica EP-a Terry Reintke. Slično mišljenje dijeli i slovenski zastupnik Igor Šoltes. “Jako sam zadovoljan da je sa mnom kolega iz Hrvatske. Očekujem da njegova stranka igra veliku ulogu na vašim izborima. Ako se smijem našaliti, bit će mi žao ako će se Davor morati vratiti na neku visoku dužnost u zemlji“.

Posao sveučilišnog profesora na FER-u trenutačno je u fazi mirovanja, a Škrlec ističe da voli rad sa studentima. “Ljepota rada s mladima nama koji smo u obrazovanju daje poticaj za nečim novim i boljim. Moj privremeni odlazak iz sveučilišne sredine ima cilj da se borim za mlade i njihovu bolju budućnost“.

Kada je u pitanju Hrvatska, Škrlec ističe da nam činjenica što imamo europarlamentarca u redovima Zelenih može samo koristiti. „Dosad je politika bila u interesu pojedinca, a ne u javnom interesu. Imamo motiv i entuzijazam, treba sagraditi jake temelje stranke, razviti ljude koji će biti sposobni nositi teret odgovornog rada u javnom interesu. Želimo razviti političare koji će raditi ono što su govorili prije dolaska na vlast“, dodaje. Poznavajući hrvatsku političku kulturu, to neće biti jednostavno. Zato Škrleca i OraH očekuje najteži zadatak, dokazati građanima da je moguće promijeniti način djelovanja političara u Hrvatskoj i tako potaknuti napredak društva.