Imaju smartphone, a tuguju za ‘ciglom’
Posjedovanje ‘pametnog’ telefona povezano je s društvenim statusom jer ako ga nemaš, velikim si dijelom isključen iz svakodnevice 21. stoljeća, a to znači i iz društva, kaže sociologinja Ira Alaburić
Od prvog booma mobitela u Hrvatskoj do danas prošlo je 15 godina. U tom se razdoblju svake godine povećavala potražnja za tim čudom tehnike koje je olakšavalo komunikaciju u kretanju. Istodobno je tehnologija rapidno napredovala, a klasične mobitele u posljednje vrijeme zamjenjuju “pametni” telefoni. Prema podacima GfK-a, u prvoj polovici prošle godine u Lijepoj Našoj prodano je čak 349.000 “pametnih” telefona. No ima onih koji bi dali sve za svoju “ciglu”.
Stalna dostupnost
Jedna od njih je Ana Perić, studentica Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Svoj LG dobila je kao zamjenu za mnogo kvalitetniji mobitel. “Pametne” telefone obično nekome daruje.
“Volim da mobitel ima tipke, a ne ekran na dodir. Uz to, smartphonei su preosjetljivi na temperaturu i padove, a i volim biti pametnija od mobitela”, kaže Ana i dodaje kako mobitel ne smatra produžetkom ruke, niti je ovisna o njemu. Na kavama s prijateljima ne gleda u ekran. Smatra da smartphonei otuđuju ljude i potiču ovisnost o mobitelima.
S druge strane, sociologinja Ira Alaburić teško može zamisliti život bez “pametnog” telefona. Omogućuje joj da lakše prati zbivanja.
“Prednosti smartphonea su stalna dostupnost prijateljima i znancima putem aplikacija koje koriste internet kao nužno sredstvo koje omogućuje komunikaciju, primanje e-poruka i odgovaranje na njih u vrlo kratkom roku”, kaže Ira i dodaje kako joj smartphone služi i za popunjavanje vremena, slušanje glazbe, čitanje... Ali ističe kako i najveće prednosti pametnog telefona mogu biti i njegove najveće mane.
“Stalna je dostupnost prijateljima često i nedostatak. Ako prijatelji znaju da možeš pogledati poruku na Facebooku svake minute,, dogovori se planiraju u roku sat vremena i ako ne pogledaš na mobitel, postoji vjerojatnost da ćeš propustiti dogovor”, kaže nam Alaburić i dodaje kako je primjetno da djeca sve manje čitaju knjige i sve više varaju na ispitima.
Nameće se pitanje ima li posjedovanje smartphonea veze samo s lakšom komunikacijom i praćenjem zbivanja? Koliko stalno tipkanje utječe na našu inteligenciju?
Uzlazna putanja
“Posjedovanje smartphonea povezano je s društvenim statusom, jer ako ga nemaš, velikim si dijelom isključen iz svakodnevice 21. stoljeća, a to znači i iz društva. Zvuči glupo, ali je tako”, zaključuje sociologinja i dodaje kako se ljudi sve manje trude proširivati svoje znanje i sve se više oslanjaju na trenutno dostupne podatke.
Bez obzira na sve, imali stariji ili “pametniji” mobitel, bez njega se ne može. Prema podacima HAKOM-a za ovu godinu, u Hrvatskoj je 4,59 milijuna korisnika mobitela, i to samo onih koji koriste bonove, a prema procjenama Nokie, 2020. će u nas biti šest puta više smartphonea nego danas. “Pametni” telefoni možda i dobivaju bitku nad svojih prethodnicima, ali uvijek će biti ljudi poput Ane Perić koji će s rezervom prihvaćati tehnološke i društvene promjene.